Prvu polovinu 82. Mostre najveću su pozornost, očekivano, privukli najrazvikaniji autori i filmaši. Grčki holivudski gastarbajter Yorgos Lanthimos ("Očnjak", "Jastog", "Jadna stvorenja") još je jednom donio vrlo dobar film, a baš kao što mu je to uspjelo i s kostimiranom humornom dramom "Miljenica" ("The Favourite"), "Bugonia" je primjer uspješnog balansiranja između autorstva i komercijale, umjetnosti i zabave.

Sjajna Roberts

Filmom "Bugonia" Lanthimos se najviše približio onome što etiketiramo kao mainstream film, no u njegovu autorskom laboratoriju i srednjostrujaško je druga kategorija. Priča o dva teoretičara urote koja otmu moćnu direktoricu velike farmaceutsko medicinske kompanije uvjerena da je izvanzemaljka koja namjerava uništiti Zemlju adaptacija je južnokorejske ZF komedije Spasimo zeleni planet! iz 2003. godine redatelja Jang Joon-Hwana, a Lanthimosova je verzija eksplozivan miks satire, trilera i groteskne crnohumorne drame u kojoj se grčki enfant terrible ponovno bavi svojim omiljenim temama izolacije, kontrole, paranoje i društvene "normalnosti", koja ovisi o oku promatrača.

Film "Bugonia"

Ustupljeno

No "Bugonia" grebe i dublje. Reflektirajući se kroz znanstvenofantastičan format i poigravajući se fake news fenomenom i "popularnim" teorijama urote Lanthimos progovara o stvarnoj "apokalipsi" prema kojoj svijet juri s današnjim ratovima, klimatskim promjenama i tehnološkim prijetnjama kao što je umjetna inteligencija. Emme Stona kao moćna direktorica (a možda i izvanzemaljka) i Jesse Plemons kao otmičar i teoretičar urote koji ima i osoban razlog za otmicu sjajni su u glumačkoj međuigri i s lakoćom nose cijeli film, koji Lanthimos autoritativno drži pod kontrolom od prvog do posljednjeg prizora.

Talijanski fimaš Luca Guadagnino neobjašnjiv je fenomen. Jedan od najprecjenjenijih filmaša današnjice potpisuje niz pretencioznih kvaziart uradaka ("Skrivena ljubav", "Do posljednje kosti", "Izazivači", kao i grozan remake Argentova horor-klasika "Suspiria"), no usprkos tome uživa u uspješnoj karijeri na obje strane Velike bare. Mišljenje nisam promijenio ni nakon njegova novoga filma "Nakon lova" ("After The Hunt"), o seksualnom skandalu na Yaleu, dramaturški zbrčkanom pokušaju psihološkog dramskog trilera koji koketira s (na žalost) isprostituiranim ali i dalje nedodirljivim pokretima #metoo, cancel culture i inclusive. Pretenciozno filozofičan, a zapravo isprazno brbljiv i nefokusiran - nejasno je bavi se li sociološkim i psihološkim fenomenom neprijavljivanja seksualnih napada, lažnim optužbama, svijetom elitnih sveučilišta u kojima vrijede "neka druga" pravila ili nepodnošljivo narcisoidnom i krhkim Gen Z i Tik Tok generacijom - umire pod vlastitom težinom (autorske) važnosti. Najsvjetlija točka filma je Julia Roberts, kojoj se smiješi oskarovska nominacija za sočnu ulogu sveučilišne profesorice koja se nađe u unakrsnoj vatri "napadača" i "žrtve". Neće biti iznenađenje ni ako osvoji svoj drugi zlatni kipić, ipak se film bavi "važnim temama" u MAGA Americi, u kojoj je Hollywood jedan od pokreta otpora.

HINA

Na drugom je kraju spektra Guillermo Del Toro, koji nikada ne razočara, a njegova adaptacija voljenog literarnog klasika Mary Shelley s početka 19. stoljeća jedan je od najsjajnijih bisera u ogrlici njegovih filmskih uspješnica. Del Torov "Frankenstein" sve je ono zbog čega je simpatični zdepasti Meksikanac s pravom postao cijenjen i hvaljen: dojmljivi elementi gotičkog horora, kršćanski i biblijski motivi utopljeni u snoliki svijet fantastike, ljubav prema "čudovištima", besprijekorne mizanscene i briljantna vizualna imaginacija. Čak je i mitsko "čudovište" u Del Torovoj viziji biće unikatne ljepote, "porculanske" kože prošarane nježnim ožiljcima, vitke i stasite figure, koje svojom pojavom više podsjeća na biće s drugog planeta. Del Torova je verzija i "Frankestein" i "Pinokio" i "Ljepotica i zvijer" u jednom; u njoj su duhovno i antropološko važnije od spektakla, a emocije i ljubav od horora, dok njegov kreator i njegovo "čudovište" nose iste ožiljke i traume neuzvraćene očinske ljubavi. Istovremeno savršeni meksički zanatlija ne zapostavlja sve bogatstvo literarnog predloška i žanrovske filmske obrasce, pa je "Frankestein" u svakom smislu i spektakularan vizualni doživljaj te je prava šteta ga hrvatska publika neće moći vidjeti u kinima, nego isključivo na Netflixu, koji je producirao film. Izvrsne uloge ostvariili su Oscar Isaac kao Victor Frankenstein i Jacob Elordi kao "čudovište", a sjajni su i Mia Goth i Christoph Waltz u manjim ali važnim ulogama. Nakon što je "Oblik vode" osvojio četiri Oscara, uključujući i one za najbolji film i režiju, Del Toro se ponovno može nadati novim (najmanje) nominacijama.

Korejska satira

Novi film Park Chan-wooka "Jedino rješenje" ("No Other Choice") možda će razočarati njegove hard-core obožavatelje koje je stekao osvetničkom trilogijom "Simpatija za gospodina Osvetu", "Oldboy", "Simpatija za gospođu Osvetu". Riječ je, naime, o crnohumornoj satiri sa slapstick elementima, laganim dodirom krimića i tek ponekim žestokim prizorom, no iako ne spada u njegova najbolja ostvarenja, riječ je o vrlo dobrom filmu koji pokazuje da se južnokorejski maestro šoka i brutalnog dobro snalazi i u drugim žanrovskim obrascima.

No Other Choice

Ustupljeno

Poput korijena bonsai-drveća koje glavni "negativac" uzgaja iz hobija ispod humorne površine šire se čvrsti korijeni osude suvremenog dehumaniziranog društva, gramzivog kapitalizma i novog (industrijskog) svjetskog poretka, u kojem čovjek polako postaje suvišan. Film je adaptacija krimića "The Ax" američkog spisatelja Donalda Westlakea o 50-godišnjaku koji nakon iznenadna otkaza, u potrazi za novim poslom, ubija protukandidate. Na prvi pogled karikaturalni "negativac", koji će učiniti sve kako bi svojoj obitelji osigurao egzistenciju, pokaže se kao majstor planiranja zločina i ubojstava, a izvrsno ga tumači korejska zvijezda Lee Byung-hun, koja se globalno proslavila kao mastermind u Netflixovoj hit-seriji "Igra lignje".