Samo 10 posto muškaraca ima vodeću ulogu u odgoju
Čak 63 posto žena isključivo ili većinom prati školski uspjeh djece
Žene u kućanstvu isključivo ili većinom preuzimaju aktivnosti oko djece, obroka i kupnje, a muškarci uglavnom odlučuju samo o većim popravcima i troškovima iako svaki deseti tvrdi da ima i vodeću ulogu u odgoju djece, rezultati su istraživanja udruge B.a.B.e.
Istraživanje Kognitivno-emocionalno upravljanje kućanstvom (KEUK) predstavljeno je na prošlotjednoj sjednici saborskog Odbora za ravnopravnost spolova sa zaključkom da je većina aktivnosti koje uključuju organizaciju obitelji, djecu, emocionalnu i "nevidljivu" administraciju češće na ženama, a planiranje više tehničkih poslova i većih financijskih odluka "relativno češće" na muškarcima.
Raspodjela prema spolu
Podatci istraživanja, završenog krajem prošle godine, potvrdili su i postojanje izrazito rodno diferencirane raspodjele kućanskih, roditeljskih i emocionalnih zadataka, s izraženim trendom da žene preuzimaju većinu koordinacijskih aktivnosti kognitivnog i emocionalnog opterećenja, odnosno mentalnog rada. Najviše je to vidljivo u odnosu prema djeci i podjeli poslova u praćenju radnog rasporeda dječjih aktivnosti, školskog uspjeha, komuniciranja sa školom ili vrtićem (roditeljski sastanci), sve do organiziranja dječjih rođendana i razgovora s djetetom kada ga nešto muči.
Konkretno, jedan od većih nerazmjera u žensko-muškoj podjeli brige oko djece vezan je uz raspored ispunjavanja dječjih aktivnosti, jer, prema istraživanju, o tome se isključivo ili u većini brinu žene (72,2 posto), a muškarci samo 10,8 posto. Pritom je zanimljivo istaknuti i kako muškarci u anketi tvrde da u određivanju rasporeda dječjih aktivnosti sudjeluju podjednako sa ženama – partnericama (50 posto), a žene tvrde da je to "podjednako" samo u 27,1 posto slučajeva. Gotovo isti rezultati istraživanja vezani su i uz dogovaranje posjeta djece liječnicima i koordinaciju komunikacije sa školom ili vrtićem – roditeljske sastanke ili slanje poruka ili e-pošte nastavnicima ili odgojiteljicama, u čemu oko 10 odnosno 12 posto muškaraca ističe da ima vodeću ulogu ili je to isključivo njihova odgovornost. S druge strane, žene ističu da je njihova glavna uloga u tome 77 odnosno 78 posto. No ispod, kako neki ističu, minimalnih 10 posto isključivog ili većinskog angažmana muškaraca jest i praćenje školskog uspjeha djece (8,2 posto), planiranje čuvanja djece kada nisu u školi i vrtiću (6,8 posto), razgovor s djetetom kada ga nešto muči (7,5 posto) i najmanji angažman – organiziranje dječjih rođendana i ostalih dječjih druženja, samo 5,4 posto.
U istraživanju se dodatno objašnjava i kako čak 63 posto žena tvrdi da isključivo ili u većini slučajeva one prate školski uspjeh djece, samo 1,6 posto muškaraca ističe da to rade isključivo oni, a njih 6,6 posto ističe da je to većinom njihova odgovornost. Muškarci, pak, prema istraživanju kao svoju isključivu odgovornost najmanje ističu planiranje čuvanja djece (1,7 posto), a kao najmanju većinsku ulogu - organiziranje dječjih rođendana (2,3 posto).
“Empirijski podatci pokazuju da žene i dalje snose nerazmjeran teret neplaćenog rada, što ograničava njihovu punu participaciju na tržištu rada i produbljuje rodne nejednakosti. Ta nerazmjernost jasno upućuje na potrebu za promjenom obrazaca društvenih praksi te uvođenjem javnih politika koje će poticati ravnomjernu raspodjelu obveza", navodi se u zaključku istraživanja.
S druge strane, između ostaloga, ističu se i podatci o pripremi popisa za kupnju i planiranju obroka na dnevnoj bazi, gdje i dalje, unatoč nešto manjem nerazmjeru, većinski udio poslova obavljaju žene. Primjerice, žene ističu kako isključivo ili većinski pripremaju popis za kupnju (69,6 posto), a muškarci tvrde da je to uglavnom u njihovoj domeni u 30 posto slučajeva. U planiranju obroka na dnevnoj bazi (nije eksplicirano i kuhanje) glavnu ulogu – isključivu ili većinsku, imaju žene sa 64,5 posto, a 18,3 posto muškaraca tvrdi da su u tome oni glavni.
Muškarci, prema rezultatima istraživanja, ističu kako su oni isključivo ili većinski glavni u planiranju plaćanja režijskih troškova (58,1 posto), a žene ističu kako u 51,2 posto slučajeva one u tome imaju glavnu riječ. Muškarci tvrde i kako oni imaju isključivu glavnu ulogu u predlaganju i planiranju većih financijskih troškova obitelji (20,1 posto), a 19,3 posto žena tvrdi da je to isključivo njihova domena. U dogovoru oko većih obiteljskih troškova (krediti, automobili, veća kućanska obnavljanja ili popravci) ističe se i podatak da i žene i muškarci smatraju sebe podjednako važnim u donošenju odluka – 45,7, odnosno 47,4 posto.
Kućni popravci
Prema istraživanju, muškarci jedino izrazito prednjače u organiziranju kućanskih popravaka, održavanja – dogovaranja majstora i praćenja što treba popraviti. Te poslove isključivo ili većinski obavlja čak 63,4 posto muškaraca i "samo" 35,1 posto žena. Upravo žene, prema istraživanju, imaju i dalje nerazmjerno velik teret u kognitivno-emocionalnom upravljanju odnosima u kućanstvima, primjerice – u smirivanju konflikata u obitelji, podsjećanju na važne obiteljske događaje – rođendane, obljetnice, godišnjice i proslave, u održavanju rodbinskih i prijateljskih veza te planiranju zajedničkih obiteljskih aktivnosti. Osim toga, žene izrazito prednjače i u pružanju podrške partnerima u stresnim situacijama na poslu ili s drugim ljudima, poticanju razgovora u obitelji, održavanju izgleda partnera i njegova zdravlja te, zaključno, podsjećanja partnera na "uredan i prikladan vanjski izgled i kupnju odjeće". U tome, prema istraživanju, isključivo odlučuje samo 0,6 posto muškaraca i čak 15,8 žena.
Istraživanje su, kako se navodi, provele profesorice Sveučilišta u Zadru i Pravnog fakulteta u Splitu prošle godine na uzorku od 500 ispitanika, s blagom većinom žena, muškarci su činili 47,4 posto ispitanika. Istraživanje je bilo predstavljeno i na ovotjednoj sjednici saborskog Odbora za ravnopravnost spolova u povodu obilježavanja Međunarodnog dana žena s temom "Neplaćeni ženski kućanski rad", a dostupno je na mrežnim stranicama udruge B.a.B.e.
