Dugoročni manjak sna može prouzročiti brojne zdravstvene probleme, posebice kod djece i adolescenata, čiji se mozak još razvija, a kod njih je uočen i problem ekranizma - snažne korelacije između vezanosti uz ekrane i poremećaja pažnje, upozorava znanstvenik Dinko Smilović uoči 25. Tjedna mozga.

Tjedan mozga, manifestacija u sklopu svjetske kampanje koja popularizira najnovija istraživanja o funkcioniranju mozga, održat će se od 16. do 22. ožujka u organizaciji Hrvatskog društva za neuroznanost (HDN) i Hrvatskog instituta za istraživanje mozga (HIIM). Jedan od tema je i cirkadijalni ritam, unutarnji biolološki sat koji nam govori kad je vrijeme za spavanje, a kad za buđenje te regulira i druge osnovne tjelesne funkcije.

- Nakon dovoljnog broja faza spavanja (REM) taj nas sustav i budi, iako se danas većina ljudi budi s pomoću budilice. Preporuke za broj sati sna u posljednje su vrijeme povećane. Adolescentima se preporučuje od 9 do 10 sati sna, odraslima do 60. godine od 8 do 8,5 sati, a nakon toga bar sedam sati - rekao je Dinko Smilović s HIIM-a.

Dugoročni manjak sna može prouzročiti brojne zdravstvene probleme.

- Kronični nedostatak sna smanjuje kognitivne sposobnosti, povećava rizik od ozljeda na radu, razinu hormona stresa te pojavnost srčanih i moždanih udara. Te su promjene najizraženije kod ljudi koji rade noćne smjene, kod kojih se, prema studiji iz 2022., smrtnost od tih bolesti povećava za 31 - 40 posto - upozorava i dodaje kako posljedice nedostatka sna mogu biti posebno izražene kod djece i adolescenata, čiji se mozak još razvija, a upozorio je i na snažnu korelaciju pretjerane vezanosti uz ekrane s pogoršanjem simptoma poremećaja pažnje. Istraživanja pokazuju da manjak sna kod djece s PPH-om pojačava simptome nepažnje i impulzivnosti, a kod predškolske djece može povećati razinu hiperaktivnosti i do 3,2 puta.

- Pretjerana konzumacija digitalnih sadržaja također se povezuje s problemima pažnje, i to multifaktorski: smanjuje se kvaliteta i količina sna, povećava razina stresa te se smanjuje mogućnost samokontrole. U dječjepsihijatrijskim krugovima sve se češće govori o "ekranizmu" - stanju u kojem mlađa djeca koja provode više od osam sati, a ponekad i do 14 sati dnevno pred ekranima, mogu pokazivati ponašanja slična poremećajima iz autističnog spektra. No ta djeca ne boluju od autizma jer se nakon razdoblja bez ekrana od jednog do dva tjedna vraćaju normalne socijalne, govorne i motoričke sposobnosti - rekao je.