Oralno zdravlje važan je javnozdravstveni problem u Hrvatskoj - zubni karijes i parodontne bolesti česti su u cijeloj populaciji iako su preventivni programi uvođeni posljednjih nekoliko godina.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) i relevantnim podacima: prevalencija neliječenog karijesa (u trajnim zubima) kod osoba od 5+ godina iznosi oko 40,7 posto; teški oblici parodontitisa pogađaju oko 21,3 posto osoba starijih od 15 godina, a potpuno bez zuba (edentulizam) u odraslih je oko 13,9 posto. U jednom istraživanju 50 % djece (6 - 16 godina) imalo je karijes. Djeca u ruralnim područjima (npr. Slavonija) imala su znatno veću učestalost karijesa i lošije DMFT vrijednosti (pokazatelj karijesa) u odnosu prema djeci iz urbanih sredina. O svemu tome smo porazgovarali s dr. med. dent. Manuelom Miloš iz ordinacije Odonta Dental Centar (Ulica svete Ane 10), koji upisuje pacijente na predbilježbu za HZZO usluge. Svim upisanim pacijentima osigurana su prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja.

Kako biste opisali prosječnog pacijenta u Osijeku - po dobi, navikama i odnosu prema zdravlju zubi?

- Prosječan pacijent u Osijeku vodi brigu o zdravlju svojih zubi. Doduše, krajnosti su prisutne. Susrela sam se s pacijentima koji rijetko peru zube, ali i s onima koji obavljaju samopregled zubi profesionalnom stomatološkom opremom. U pogledu dobi i oralno-higijenskih navika uviđam da se temelji oralne higijene postavljaju od ranog djetinjstva. Oni koji su odmalena stekli naviku pranja zubi, uglavnom i kroz odraslu dob održavaju visok standard oralne higijene. Starijoj populaciji više je bila uskraćena edukacija o važnosti i pravilnom provođenju oralne higijene čije se posljedice danas manifesitraju kroz karijese, manjak zubi, parodontitis i slično. Slobodna sam reći da stomatolozi danas na neki način ispravljaju pogreške prethodnih generacija. Bilo to nadomještanje prerano izvađenih zubi zbog manjka znanja o njihovu liječenju, nedovoljna edukacija ljudi o pravilnom načinu pranja zubi ili buđenje svijesti o važnosti redovitih kontrola, a ne samo onda kada boli.

Primjećujete li razliku između pacijenata iz grada i onih koji dolaze iz okolnih mjesta i sela?

- Ne vidim razliku među pacijentima ovisno o mjestu stanovanja. I u selu i u gradu postoje ljudi koji oralnoj higijeni pridaju više ili manje važnosti. Te su stvari individualne i ovise više o dobro postavljenim temeljima u djetinjstvu. Zato je važno naučiti roditelje pravilnom održavanju oralne higijene kod djece, kako bi oni tu naviku usadili djeci. Ljudi možda i ne znaju, ali prvi stomatološki pregled djeteta potrebno je obaviti tijekom prvih 6 - 12 mjeseci djetetova života. Neki će reći pa što se tu ima pokvariti, zubi jedva da su niknuli. Da, ali stomatologija nije samo popravljanje zubi nego i prevencija, a s njom treba početi od najranijih dana.

Koliko često vam ljudi dolaze tek kad bol postane neizdrživa?

- Jako često. Bol je, nažalost, i dalje najčešći okidač za odlazak stomatologu. Pacijenti često ne znaju da imaju bilo kakav problem sa zubima dok ih ne počne boljeti. Problem je u tome što se bol pojavljuje na kraju, kada je zub jako razoren i ima lošu prognozu. Prije nego što nastupi bol, zub je moguće sanirati brojnim puno manje invazivnim zahvatima. Kako bi se reagiralo na vrijeme, potrebno je dolaziti na redovite kontrolne preglede svakih šest mjeseci.

U kojoj mjeri ljudi u Osijeku još uvijek "krpaju" zube umjesto da ih rješavaju dugoročno?

- Često. To je nešto što ljudima ne treba zamjeriti s obzirom na to da su takve odluke većinom financijski uvjetovane. Poznato je da je za protetsku sanaciju zubi, odnosno kompleksnije zahvate poput implantata, krunica ili mostova potrebno izdvojiti veću svotu novca koja ljudima često nije na raspolaganju. Puno odrasle populacije ima problem s jednim ili više nedostajućih zubi i ono što je po meni još veći problem je što puno ljudi nije svjesno posljedica koje manjak samo jednog zuba u ustima može prouzročiti. Stoga je važno ljudima prvo objasniti što točno znači "krpanje", koje su posljedice "krpanja" i izbjegavanja trajnog rješenja i na kraju razumjeti ljude i ne osuđivati ih ako zbog financijskih mogućnosti nisu spremni raditi neke skuplje zahvate. Primjećujem da ipak ljudi, jednom kad shvate važnost trajnog rješavanja problema, lakše odluče uštedjeti za njegovo rješavanje.

Imate li često pacijente koji se srame stanja svojih zubi?

- Da. I to me rastužuje. Jako mi je važno da se pacijenti ne srame mene. Znam da je nekima potrebna golema hrabrost uopće doći u ordinaciju zbog straha prema stomatologiji općenito. Kada se u to umiješa osjećaj stida i straha zbog osude radi njihova oralnog stanja, to ljude paralizira i tim više izbjegavaju odlazak stomatologu. U Odonta Dental Centru cilj je učiniti ljudima posjet ugodnim, eliminirati strah i stvoriti osjećaj povjerenja. Tek kad ta tri uvjeta zadovoljimo, možemo stvoriti prekrasan osmijeh kakav svaki naš pacijent zaslužuje.

Koliko je strah od zubara još uvijek prisutan u Slavoniji? Koja generacija se više boji zubara, a koja se više brine o prevenciji?

- Strah od zubara ili dentalna anksioznost i dalje je itekako prisutna. Svaki drugi pacijent koji dođe na prvi pregled u Odonta Dental Centar mi na samom ulazu u ordinaciju napomene kako ima jak strah od stomatoloških zahvata. To je nešto s čim se svakodnevno borim. Iznenadim se kad čujem koliko njih je razvilo strah jer nisu nikada primili anesteziju. Anestezija je kod nas imperativ za svaki potencijalno bolni zahvat pod uvjetom da ju pacijent želi primiti, a gotovo svi žele. Strah je znatno više izražen kod odrasle populacije, dok mlađi pokazuju veću kooperativnost i angažman oko preventivnih zahvata.

Primjećujete li rast interesa za estetiku kod mlađih pacijenata u Osijeku?

- Primjećujem. Mlađi pacijenti većinom traže zahvate poput pjeskarenja, izbjeljivanja, ortodontskih zahvata i ljuskica. Ipak, estetika je nešto što dolazi na kraju. Kad su zubi sanirani, tek onda razgovaramo o estetskom unaprjeđivanju osmijeha. U slučaju estetike uvijek posežemo za manje invazivnim zahvatima, npr. ortodontski aparatić ispred opsežnog brušenja. Tehnologija nam je danas otvorila neka nova vrata pa su umjesto klasičnih metalnih bravica u upotrebi prozirni aligner ortodontski aparatići. U Odonta Dental Centru koristimo se upravo takvima kako bismo postigli sklad i harmoniju osmijeha uz maksimalnu udobnost za pacijenta. Odrasli preferiraju takvu vrstu terapije zbog estetskih prednosti i minimalne vidljivosti naspram klasičnih ortodontskih bravica.

Hoće li stomatologija u budućnosti postati dostupnija ili još luksuznija usluga?

- U odnosu prema ostalim zemljama EU-a, Hrvatska ima poprilično razvijen socijalni zdravstveni sustav. Prema tome stomatološke su usluge u velikoj mjeri dostupne građanima. Ono što naš zdravstveni sustav osigurava, a pacijenti to nedovoljno koriste, jest preventiva. Oni koji adekvatno provode oralnu higijenu i dolaze na redovite kontrolne preglede koji su im osiguranjem pokriveni, neće ni biti u potrebi za skupljim zahvatima koje HZZO ne pokriva. To je nešto što kolektivno trebamo osvijestiti.

Postoji li zahvat koji nikad ne biste napravili sebi, iako ga pacijenti često traže?

- Ne. Ako je indikacija pravilno postavljena, svaki je stomatološki zahvat opravdan. Problem nastaje kad se preporučaju zahvati koji medicinski nisu opravdani. U našoj je struci načelo minimalne invazivnosti ključno s obzirom na ireverzibilnu prirodu uklanjanja tvrdog zubnog tkiva, u prijevodu – jednom izbrušen zub nije moguće vratiti na staro. Ipak, brušenje nije nešto od čega treba bježati jer u velikom broju slučajeva postoji opravdan razlog za to. Recimo izbrušeni, liječeni zub pod krunicom zaštićeniji je on onog neizbrušenog s velikom plombom jer će taj lakše puknuti. Ono što hoću reći je da je u svakom zahvatu bitno postaviti pravilnu indikaciju za svakog pojedinog pacijenta jer je svatko od nas individua i treba mu se kao takvom i pristupiti. (+385 91 5129 037; [email protected]).