Uravnotežena prehrana i izbjegavanje pušenja ključni su za zdravlje srca, ali postoje i mnoge manje poznate navike koje mogu biti jednako štetne. Kardiolozi otkrivaju koja svakodnevna ponašanja, od nedostatka sna do stresa, mogu tiho ugroziti vaše kardiovaskularno zdravlje više nego što mislite.

Kvalitetan san

Nedostatak sna ili loša kvaliteta sna mogu povisiti krvni tlak, pridonijeti pretilosti i poremetiti prirodne procese oporavka tijela. Poremećaji spavanja poput apneje u snu također mogu znatno utjecati na zdravlje srca. Kardiolozi stoga predlažu uspostavljanje dosljednog rasporeda spavanja kako bi se potaknuo prirodan i miran san. Idite u krevet i budite se u isto vrijeme svaki dan, čak i vikendom, savjetuju. To pomaže regulirati vaš unutarnji tjelesni sat i potiče dosljedniji obrazac spavanja. Prije spavanja se bavite umirujućim aktivnostima, poput čitanja, i izbjegavajte stimulirajuće aktivnosti poput gledanja intenzivnih TV emisija. Također, preporučuje se ograničiti unos kofeina, nikotina i alkohola u večernjim satima. Konzumiranje kofeina ili nikotina kasno poslijepodne i navečer može ometati san. Slično tome, iako vas alkohol u početku može učiniti pospanima, može poremetiti vaš ciklus spavanja kasnije tijekom noći.

Nedostatak izlaganja suncu može dovesti do nedostatka vitamina D, koji je povezan s višim krvnim tlakom, upalama i povećanim rizikom od srčanih bolesti, otkrivaju stručnjaci. Naglašavaju kako sigurno izlaganje suncu ili uzimanje dodataka prehrani mogu pomoći u očuvanju zdravlja srca, što je posebno važno tijekom zimskih mjeseci. Stoga je ključno iskoristiti svaku priliku za boravak na otvorenom. Ako radite ili učite u zatvorenom prostoru, uzmite kratke pauze da iziđete van i upijete malo sunca. Ciljajte na boravak vani najmanje 15 - 30 minuta svaki dan, posebno ujutro, kad je sunce manje "oštro", preporučuju. Prošećite, sjednite u parku ili uživajte u aktivnostima na otvorenom poput vrtlarenja, šetnje psa ili čak ručka vani.

- Biti socijalno izoliran ili se osjećati usamljeno može povećati rizik od srčanih bolesti. Studije su pokazale da usamljenost može izazvati stres, povisiti krvni tlak i negativno utjecati na imunološku funkciju, a sve to može naštetiti zdravlju srca - upozorava dr. Christopher Broyd, kardiolog konzultant u bolnici Nuffield Health Brighton.

Ako se osjećate usamljeno, važno je potražiti podršku. Obratite se prijateljima i obitelji ili razmislite o pridruživanju nekom klubu ili udruzi.

- Poboljšanje socijalne izolacije zahtijeva vrijeme i trud, ali namjernim naporima da se povežete s drugima i izgradite odnose možete poboljšati svoju mrežu socijalne podrške i cjelokupno blagostanje te u konačnici poboljšati zdravlje srca - savjetuje liječnik.

Manjak kretanja

- Sjedilački način života može dovesti do debljanja, visokog kolesterola i povišenog krvnog tlaka, a sve to povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti. Redovita tjelovježba ključna je za zdravlje srca - upozorava dr. Christopher Broyd.

Ipak, nema potrebe da se odmah prisiljavate na svakodnevne odlaske u teretanu. Važno je početi s umjerenim koracima.

- Počnite s jednostavnim aktivnostima poput hodanja, istezanja ili korištenja sobnog bicikla. Čak i kratki naleti aktivnosti, poput desetminutnih šetnji, mogu se s vremenom zbrojiti i postupno povećati vašu izdržljivost - preporučuje dr. Broyd.

Najvažnije je, kaže, odabrati aktivnosti u kojima uživate. Bilo da se radi o plesu, plivanju, vožnji bicikla ili timskom sportu, pronalaženje nečega zabavnog olakšava ostanak motiviranim. Pokušajte odabrati doba dana koje vam najbolje odgovara i držite ga se, bilo ujutro, tijekom pauze za ručak ili navečer.

Dugotrajni stres, bilo da je izazvan poslom, obiteljskim problemima ili drugim zdravstvenim stanjima, može znatno pridonijeti problemima sa srcem.

- Dugotrajni stres može negativno utjecati na srce podizanjem krvnog tlaka i povećanjem rizika od srčanog udara ili moždanog udara. Stres također potiče nezdrave mehanizme suočavanja, poput prejedanja ili pušenja. Kronični stres na poslu može povisiti krvni tlak, dovesti do loših prehrambenih navika i poremetiti san, a sve to s vremenom može naštetiti zdravlju srca - objašnjava dr. Broyd. Zbog toga je ključno razviti učinkovite strategije za upravljanje stresom.

- Redovita fizička aktivnost, poput hodanja, joge ili vježbanja, može pomoći u oslobađanju nakupljene napetosti i poboljšati raspoloženje poticanjem endorfina. Neki smatraju da tehnike svjesnosti poput meditacije, dubokog disanja ili progresivne mišićne relaksacije mogu smiriti um i smanjiti razinu stresa - kaže dr. Broyd.