Ljeto je sinonim za ležernost, odmor i druženja. S prvim pravim vrućinama mijenjaju se i naše dnevne rutine, apetiti, obrasci spavanja – a često i navike konzumacije alkohola.

Pivo na plaži, koktel u baru uz more, čaša vina uz večeru pod zvijezdama – sve to postaje dio ljetnog "ambijenta". I doista, mnogi će se složiti da teško što odgovara bolje uz sparan dan od dobro rashlađenog pića. No rijetki pritom pomisle na to da alkohol ne djeluje jednako na organizam u svim uvjetima. Način na koji tijelo reagira na alkohol snažno ovisi o temperaturi okolice, hidrataciji, dobu dana kada se pije, prehrambenom statusu i fiziološkim razlikama među pojedincima. Osim toga, iako se o štetnosti alkohola često govori isključivo kroz prizmu ovisnosti, sve više dokaza upozorava da ni povremena, tzv. rekreativna, konzumacija nije bez rizika.

Brža dehidracija

Što alkohol čini tijelu ljeti? Ljetne temperature i povećani gubitak tekućine znojenjem čine organizam osjetljivijim na alkohol. Ono što se naoko čini kao "bezazleno" osvježenje zapravo može ubrzati dehidraciju i stvoriti niz fizioloških problema koji nisu odmah vidljivi, ali ostavljaju posljedice. Tijekom ljetnih dana, pogotovo kada se pije na prazan želudac ili između obroka, alkohol se brže apsorbira u krvotok. To znači da se brže osjećaju njegovi učinci – i negativni i pozitivni.

Alkohol ima izrazit diuretski učinak, odnosno potiče izlučivanje tekućine mokrenjem. Kada se tome doda pojačano znojenje zbog vrućine, tijelo brzo ulazi u stanje dehidracije. Već blaga dehidracija može utjecati na krvni tlak, koncentraciju, koordinaciju i sposobnost prosuđivanja. U takvim uvjetima, rizik od padova, nesreća, toplinskog udara i opće slabosti znatno je veći, osobito u starijih osoba i djece.

Ljeto ne samo što nas više izlaže alkoholu nego nas i potiče na drukčiji način konzumacije – brže, naglije, često bez hrane. Ispijanje hladnog piva ili koktela može izgledati kao idealan način za rashlađivanje, ali u stvarnosti alkohol širi krvne žile, dodatno povećava gubitak topline i može omesti prirodnu termoregulaciju tijela.

Gazirana pića, osobito kokteli s pjenušcem, tonikom ili drugim gaziranim dodatcima, sadržavaju ugljikov dioksid, koji ubrzava apsorpciju alkohola u krv. U mladih, koji su skloni eksperimentiranju i nemaju izgrađenu toleranciju, to može dovesti do brze intoksikacije i povećanog rizika od nesvjesnog predoziranja alkoholom.

Jedan od mitova o alkoholu koji se često ponavljaju jest i onaj da je on "pomagač" za san. Iako alkohol može pomoći da osoba brže zaspi, njegovi učinci na arhitekturu sna izrazito su negativni.

Skračuje se trajanje REM faze sna, a povećava učestalost buđenja tijekom noći. Dugoročno, to dovodi do narušene kvalitete sna, osjećaja umora tijekom dana, smanjene koncentracije i razdražljivosti.

Osobe koje redovito konzumiraju alkohol u večernjim satima često ulaze u začarani krug – pokušavaju sebi pomoći pićem kako bi zaspali, ali se ne odmaraju kvalitetno, pa su sljedeći dan umorniji i skloniji posegnuti za još jednom "čašicom" kako bi se opustili.

Sve više znanstvenih studija dovodi u pitanje tvrdnje da su "male količine alkohola korisne za zdravlje". Nekada popularna teorija o čaši crnog vina kao zaštiti za srce danas je velikim dijelom osporena. Pokazalo se da potencijalne koristi nisu prouzročene samim alkoholom, nego drugim faktorima – poput mediteranske prehrane, aktivnog stila života ili opće socioekonomske stabilnosti.

Zapravo, najnovije smjernice Svjetske zdravstvene organizacije i Europske unije idu prema zaključku da ne postoji sigurna količina alkohola, koja ne bi bila rizik za zdravlje. Svaka konzumacija, pa i povremena, može imati negativne posljedice na mozak, jetru, kardiovaskularni sustav i mentalno zdravlje.

Način na koji organizam razgrađuje alkohol ovisi o mnogim faktorima, uključujući spol, dob, hormonski status i tjelesnu masu. Žene općenito imaju niži postotak tjelesne vode od muškaraca, zbog čega se alkohol u njihovu tijelu brže koncentrira u krvi. Osim toga, enzimi koji razgrađuju alkohol – posebice alkohol dehidrogenaza – manje su aktivni u ženskom organizmu.

U starijih osoba smanjen volumen tjelesne tekućine i usporen metabolizam čine organizam osjetljivijim na alkoholne učinke, čak i kada je količina unosa jednaka kao u mlađoj dobi. To se posebice odnosi na kognitivne funkcije, ravnotežu i rizik od padova.

Zanimljivo je i da u žena u reproduktivnoj dobi razina hormona može utjecati na osjetljivost na alkohol. Tijekom ovulacije i predmenstrualne faze moguća je snažnija reakcija, jači osjećaj opijenosti i izraženije emocionalne promjene nakon konzumacije.

Doba je bitno

Konzumacija alkohola tijekom dana, osobito u ljetnim mjesecima, nosi veći rizik nego navečer. Tijekom dana često smo aktivniji, izloženiji suncu i manje jedemo. Sve to pridonosi bržoj apsorpciji alkohola i izraženijim učincima. Pijenje alkohola u ranim popodnevnim satima, osobito ako nismo unijeli dovoljno tekućine ili hrane, može dovesti do iznenadnog pada krvnog tlaka, vrtoglavice ili osjećaja slabosti.

S druge strane, večernja konzumacija često se veže uz opuštanje, ali, kao što je već spomenuto, ima negativan učinak na san. Najlošija kombinacija je pijenje više pića u kasnim večernjim satima, jer remeti biološki ritam i dovodi do kronične neispavanosti.

U Hrvatskoj je konzumacija alkohola duboko ukorijenjena u društvenim običajima. Pijenje se percipira kao "normalno", pa se često i ne postavlja pitanje potencijalne štetnosti. Posebice se podcjenjuje šteta povremene konzumacije, a stigmatizacija je rezervirana isključivo za osobe koje su "otišle predaleko".

Prema procjenama, u Hrvatskoj trenutno živi oko 250 tisuća osoba koje imaju problem s alkoholizmom. No stvaran broj onih koji pate zbog tuđe ovisnosti – uključujući partnere, djecu i druge članove obitelji – znatno je veći. Procjenjuje se da najmanje milijun građana Hrvatske trpi posljedice alkohola, izravno ili neizravno.

Zabrinjavajuće je i to što tek deset posto osoba s alkoholizmom potraži stručnu pomoć, a ostalih 90 posto završava u zdravstvenom sustavu zbog fizičkih posljedica: bolesti jetre, visokog tlaka, dijabetesa tipa 2, demencije, moždanih udara, depresije, srčanih bolesti, pa i malignih bolesti. Alkoholizam se tako često liječi "odstraga" – kada je šteta već nastala.

Ljeto nudi brojne načine za uživanje – sunce, more, dobra hrana, društvo. Alkohol ne mora biti dio tog ugođaja da bi nam bilo lijepo. Ako već posegnete za čašicom, neka to bude svjesno, umjereno i odgovorno. Jer tijelo pamti više nego što mislimo, a ljetne navike mogu ostaviti tragove koji će nas pratiti mnogo duže od godišnjeg odmora.