Možda nije najpopularniji vitamin u javnim raspravama, ali vitamin A igra ključnu ulogu u zdravlju našeg organizma. Podržava funkciju imunološkog sustava, doprinosi zdravlju vida i kože, a u nekim se slučajevima koristi i kao terapija kod infekcija poput ospica. Međutim, liječnici i nutricionisti upozoravaju da s ovim vitaminom treba biti oprezan – jer ga je moguće predozirati.

Što je vitamin A? Vitamin A zapravo je skupina spojeva poznatih kao retinoidi. Riječ je o vitaminu topljivom u mastima, što znači da se pohranjuje u jetri i masnom tkivu, slično kao vitamini D, E i K. Organizam ga ne može proizvesti sam, pa ga moramo unositi prehranom. Može se pronaći i u obliku dodataka prehrani, no stručnjaci upozoravaju da se suplementacija ne preporučuje bez konzultacije s liječnikom – upravo zato što višak ostaje u tijelu i može postati toksičan.

Uloge u tijelu

Prema stručnjacima, vitamin A je poput "multitaskera" među nutrijentima – obavlja niz važnih funkcije. Pomaže održavanju zdravog vida, osobito u slabijem osvjetljenju. Nedostatak može uzrokovati noćnu sljepoću i dugoročna oštećenja vida. Jača obrambeni sustav podržavajući bijele krvne stanice i štiteći organizam od infekcija. Utječe na obnavljanje stanica kože iznutra – mnogi kozmetički proizvodi protiv akni i bora sadrže retinoide, derivate vitamina A. Ključan je za plodnost i zdrav razvoj fetusa, ali u trudnoći s njim treba biti oprezan – prevelike doze mogu biti štetne za plod. Sudjeluje u razvoju i održavanju koštane mase, ali paradoksalno – visoke doze mogu povećati rizik od osteoporoze.

Potencijalna zaštita od raka: neka istraživanja sugeriraju da vitamin A iz biljnih izvora može smanjiti rizik od pojedinih vrsta raka, no podaci su još uvijek nedovoljno jasni.

Što vitamin A ne može? Najveća zabuna vezana uz vitamin A tiče se njegova korištenja kod zaraznih bolesti, posebice ospica. Iako se u nekim slučajevima koristi kao terapija za djecu već oboljelu od ospica, ne može spriječiti zarazu – to može samo cijepljenje MMR cjepivom. Prema istraživanjima, vitamin A može smanjiti komplikacije kod teško oboljele i pothranjene djece u zemljama u razvoju, ali nije zamjena za imunizaciju. Slično vrijedi i za rak. Iako neka istraživanja sugeriraju potencijalnu zaštitu, druge studije pokazuju povećan rizik od bolesti srca, pa i smrtnosti kod osoba koje uzimaju visoke doze vitamina A kao dodatak prehrani. Zato se ne preporučuje uzimanje vitamina A za prevenciju raka.

Prirodni izvori

Koliko vitamina A vam treba? Preporučeni dnevni unos (RDA) izražava se u ekvivalentima retinola (RAE), jer tijelo različite oblike vitamina A prerađuje u aktivni oblik. Djeca do 13 godina trebaju 300–600 µg RAE dnevno, a odrasli (14+) 700–900 µg RAE dnevno.

Za razliku od vitamina topljivih u vodi, višak vitamina A se ne izlučuje mokraćom, već se skladišti u tijelu. Dugoročno, to može dovesti do toksičnosti, s ozbiljnim posljedicama: mučnina i vrtoglavica, glavobolje, oštećenje jetre i drugih organa, a u ekstremnim slučajevima defekti u razvoju fetusa. Zato se uzimanje vitamina A u obliku dodataka ne preporučuje bez liječničkog nadzora.

Prema nutricionistima, najbolje je unositi vitamin A kroz hranu. Prirodni izvori uključuju: jetra (najbogatiji izvor), slatki krumpir, mrkva, špinat, kelj i drugo tamno lisnato povrće, jaja, masna riba (losos, bakalar, skuša), maslac i punomasno mlijeko, marelice, breskve, dinja, mango, crvena paprika, butternut tikva i obogaćene žitarice i biljna mlijeka. Dobra vijest je da je gotovo nemoguće predozirati se vitaminom A iz hrane – problem nastaje tek s koncentriranim suplementima.

Razmišljate o dodatku vitamina A? Ako uzimate multivitamin koji već sadrži vitamin A, dodatna suplementacija nije potrebna – i potencijalno je rizična. Vitamin A je važan saveznik vašeg zdravlja – ali uzmite ga s mjerom. Najbolji izvor i dalje ostaje hrana, a ako sumnjate na manjak ili razmišljate o suplementima, savjetujte se s liječnikom.