Unatoč tome što smo već i naviknuli na određenu količinu dnevnog stresa, kada se on nakupi ili kad postane velik, naše će tijelo to i signalizirati. Golemi stres uzima svoj danak, a rješenje počinje prepoznavanjem simptoma i postavljanjem vlastitih granica, kao što su neki od sljedećih signala koje ne valja ignorirati.

Loše spavanje

Borba s koncentracijom i umorom često je povezana s višim razinama stresa. Preopterećenjem, zanemarivanjem zdravih granica između poslovnog i privatnog života ili pak preskakanjem uzimanja pauza kada su one potrebne preopterećujete mozak, što otežava istinsko opuštanje.

Kada smo stalno preopterećeni, posebno bez granica između poslovnog i privatnog života, skloni smo i svoje tjeskobne misli ponijeti sa sobom u krevet, često se brinući zbog sitnica dok pokušavamo zaspati. Prema psihijatrici Nicole Washington, stres ima znatne posljedice na spavanje, te potiče nesanicu, teškoće s utonućem u san i dobivanjem zdrave količine kvalitetnog sna. Jednostavno, kada kaotične dnevne rutine povise razinu kortizola, obrasci spavanja imaju tendenciju fluktuacije, što pravi odmor čini gotovo nemogućim.

Kada se ne reguliraju i ne rješavaju, anksioznost i stres u našoj svakodnevici mogu se povezati s neugodnim probavnim iskustvima, prisiljavajući nas da se borimo, uz mentalno preopterećenje, i s fizičkom nelagodom. Posebno za ljude koji već imaju problema s probavom, poput IBS-a ili refluksa, stres može učiniti postojeće simptome još gorima.

Kada smo u stresnoj situaciji ili se borimo s tjeskobnim mislima, nije neuobičajeno znojiti se – to je prirodni fiziološki odgovor koji pokreću hormoni stresa poput kortizola i adrenalina. Tijekom burnouta, ili stalne borbe s puno stresa, takav tjelesni odgovor može se događati češće nego inače, te bez porasta tjelesne temperature.

Glavobolje

Često stiskanje čeljusti i škripanje zubima noću i tijekom sati budnosti također mogu biti signal da se borite s prekomjernim stresom. Ljudi koji podsvjesno stišću čeljust također mogu osjetiti glavobolje, nelagodu i napetost kao rezultat stresa. Iako je to iskustvo često povezano s trenutcima tjeskobe, poput napadaja panike ili emocionalnog izljeva, kronična kratkoća daha također može biti posljedica neriješenog stresa.

Bolovi u mišićima i glavobolje često su povezani s neprepoznatom razinom stresa, što može rezultirati kroničnom boli u leđima, ramenima i vratu te umorom, piše Your Tango.