Konzumacija prevelikih količina masne i slatke hrane ne samo što povećava obujam struka i trbuha nego i negativno utječe na kognitivne sposobnosti i vještinu snalaženja u prostoru, koje se, kako su pokazala istraživanja, smanjuju unosom nezdrave hrane u organizam. Znanstvenici Sveučilišta u Sydneyu proveli su "prvo istraživanje u svijetu" koje se temeljilo na testiranjima u kojima su sudjelovali studenti, te su otkrili da hrana s visokim udjelom masti i šećera ima "štetan učinak na neke aspekte kognitivnih funkcija", osobito na svjesnost o prostoru, kao i na vještinu snalaženja u prostoru.

- Mladi odrasli ljudi koji su često konzumirali hranu s visokim udjelom masti i šećera lošije su pamtili lokaciju škrinje s blagom u virtualnom labirintu - rezultati su istraživanja koje su znanstvenici objavili u stručnome časopisu The International Journal of Obesity.

Oni upućuju na negativni učinak konzumiranja brze hrane na učenje i pamćenje koji su povezani s prostornim okruženjem, a istodobno potvrđuju ono što otprije znamo - važnost donošenja zdravih prehrambenih odluka kada je posrijedi kognitivno zdravlje.

Prethodnim je istraživanjima utvrđeno da konzumiranje previše masti i šećera nije samo uzročnik razvoja dijabetesa, pretilosti i srčanih bolesti nego je i povezano s višim stopama kognitivnog propadanja koje se dovodi u vezu sa starenjem kada su posrijedi sredovječni i stariji odrasli ljudi, objavio je tim u svojem radu.

Premda su australski istraživači otkrili da ni mladi ljudi nisu izuzeti od negativnih učinaka konzumacije prerađene i nezdrave hrane, dobra je vijest što kod njih vjerojatno nije pogođen mozak u cjelini, nego samo hipokampus - dio mozga koji upravlja sposobnošću pamćenja i pomaže vještini snalaženja u prostoru.

Jedan od znanstvenika koji su radili na istraživanju, Dominic Tran, ističe kako je dobra vijest što promjene u prehrani mogu poboljšati zdravlje hipokampusa, a time i našu sposobnost snalaženja, primjerice kada istražujemo neki novi grad ili nastojimo zapamtiti novi put prema kući.