Dugo se vjerovalo da je, želite li smršavjeti, najbolje pojesti obilan doručak, a svi bi vaši kasniji obroci trebali biti manje obilni. No najnovije istraživanje upućuje na to da doba dana kada konzumirate najobilniji obrok nije toliko važno za "skidanje kilograma" kao što se prije mislilo.

No rezultati eksperimenta nisu otkrili razlike u tjelesnoj težini ili bilo kakvim biološkim mjerama potrošnje energije bez obzira na primijenjeni obrazac prehrane. Mjere potrošnje energije uključivale su bazalni metabolizam (koliko kalorija vaše tijelo troši u mirovanju), tjelesnu aktivnost i upotrebu kemijskog oblika vode, koji omogućuje procjenu ukupne dnevne potrošnje energije.

Znanstvenici su zamijetili da nema razlika ni u dnevnoj razini glukoze u krvi, inzulina ili lipida. To je važno jer su promjene tih čimbenika u krvi povezane s metaboličkim zdravljem. Rezultati istraživanja upućuju na to da način na koji naše tijelo obrađuje kalorije ujutro u odnosu prema večeri ne utječe na gubitak težine onako kako su pokazivale prijašnje studije.

Jedina razlika između prethodnih studija i najnovije studije bila je subjektivna promjena kada se radilo o osjećaju gladi i povezanim čimbenicima među sudionicima istraživanja, primjerice količini hrane koju su željeli konzumirati. Oni su tijekom dana nakon obilnog doručka i količinski manje večere prijavili manji osjećaj gladi, što može biti korisno za sve one koji žele smršavjeti jer im može pomoći da učinkovitije kontroliraju glad i manje jedu.

Kao va istraživanja, i ovo je imalo određeno ograničenje. Utjecaj ritma prehrane proučavan je u razdoblju od samo četiri tjedna, a prethodna su istraživanja pokazala najveće razlike u učinku između ranog i kasnog unosa energije upravo nakon četiri tjedna. No činjenica da u ta četiri tjedna nije uočena promjena ni unesenih ni potrošenih kalorija upućuje na to da se tjelesna težina pojedinca vjerojatno ne bi promijenila ni da je studija trajala duže.

Kronoprehrana je zanimljivo istraživačko područje i sve je više dokaza da raspored obroka može odigrati važnu ulogu u poboljšanju zdravlja mnogih ljudi.

Rezultati studije objavljeni su u časopisu Conversation, a proveli su ga Jonathan Johnston, profesor kronobiologije i integrativne fiziologije sa Sveučilišta Surrey u suradnji s Alexom Johnstoneom i Peterom Morganom, znanstvenicima sa sveučilišta u Aberdeenu.