Frane Herenda, mag. pharm. i fitoaromaterapeut iz Panacea fitoaromaterapije, održao je edukativno predavanje pod nazivom "Utjecaj stresa na imunitet, hormone i opće zdravlje" u Edukativnoj dvorani Kneževe palače u Zadru. Predavanje je privuklo veliki broj znatiželjnika, željnih novih saznanja i praktičnih savjeta. U uvodnom dijelu Herenda je istaknuo da se temom stresa bave različite struke, od medicine i psihologije do nutricionizma i farmaceuta, a njegov je zadatak povezati ta područja i pružiti smislenu cjelinu. Njegov je cilj, kako je naglasio, potaknuti ljude da razmisle o promjenama koje mogu poduzeti već danas, a koje će za nekoliko godina donijeti pozitivne promjene u njihovu životu.

Od malih promjena

- Jedno istraživanje pokazalo je da ljudima nije lako vizualizirati sebe kao osobu iz budućnosti, doživljavaju je gotovo kao stranca. No, ako se malo zamislimo, shvatit ćemo da ta osoba nije stranac. Sve počinje od malih promjena - rekao je Herenda, naglašavajući važnost postupnog pristupa u promjeni životnih navika.

Herenda je nastavio objašnjavati kako najčešće u njegovu praksu dolaze ljudi s problemima poput nesanice, ukočenih vratova i osjećaja nemira. Zanimljivo je, kako kaže, da mnogi od tih pacijenata, nakon medicinskog pregleda, budu potpuno zdravi.

- Unatoč tome osjećaju kao da će im srce iskočiti, imaju nemirne misli prije spavanja i jednostavno nemaju kontrolu nad impulsima koji dolaze izvana ili iznutra - ističe ovaj fitoaromaterapeut, pa se jedno od ključnih pitanja koje redovito postavlja svojim klijentima odnosi na njihov radni ritam, odmor i vrijeme koje odvajaju za sebe.

Nastavio je razmatrati duboku povezanost modernog života kao izvora stresa, ističući kako je u razgovoru s pacijentima primijetio da im najteže pada biti sami sa svojim mislima.

- Kada gledamo krimiće prije spavanja, nalazimo se u stanju kao da smo u pravoj opasnosti. Naš mozak reagira nesvjesno, prije nego što svjesno obradimo signale koji dolaze preko živčanog i hormonskog sustava, što aktivira stres. Dugoročno, to dovodi do različitih problema - objašnjava Herenda.

Pitao je prisutne čitaju li možda vijesti navečer ili gledaju krimiće, naglašavajući pritom kako suvremeni način života možda nije u skladu s našom prirodom, kao ljudskim bićima.

- Ako povijest čovječanstva promatramo kao jedan sat, mi živimo u posljednjoj sekundi toga sata, u informatičkom dobu. Kroz evoluciju naš organizam se adaptirao na trenutačne stresove, poput opasnosti od automobila, kiše ili uvreda. Na to smo opremljeni, ali nismo spremni za stres koji traje tjednima, mjesecima, pa čak godinama - zaključuje Herenda, savjetujući kako prije spavanja treba gledati samo tri stvari - Seinfielda, Prijatelje ili Teoriju velikog praska.

Kortizol nije neprijatelj

Budući da vodi Karate klub Optimist i radi s djecom, ističe i ozbiljan problem s fizičkom aktivnošću današnje djece. Prema njegovim riječima, djeca danas provode od 10 do 15 tisuća sati manje u tjelesnoj aktivnosti nego što je to bilo prije dvadeset godina.

- Nemamo više dvorišta u kojima djeca provode sate, razvijajući svoju agilnost i koordinaciju pokreta - napominje Herenda, dodajući da je upravo fizička aktivnost ključna za njihovo zdravlje i razvoj.

Osim toga upozorava i na rastući broj zdravstvenih problema s kojima se ljudi danas suočavaju, poput masne jetre, inzulinske rezistencije, metaboličkog sindroma, povećanog kardiovaskularnog rizika, pretilosti, probavnih smetnji, nadutosti, IBS-a, SIBO-a, zatvora, hipertireoze, kroničnog stresa i povišenog krvnog tlaka. Sve ove pojave, kako ističe, povezane su s ubrzanim načinom života i nedostatkom brige za zdravlje, što je dodatno potaknuto sjedilačkim načinom života i lošim prehrambenim navikama.

Objasnio je važnost kortizola u svakodnevnom životu, ističući da on nije naš neprijatelj, već prirodni hormon koji nas pokreće ujutro.

- Kortizol se mora izlučiti, između ostalog, ujutro, kako bismo krenuli u novi dan i nije nam neprijatelj. Međutim, ako njegova razina ostane visoka, navečer ćemo imati problema sa spavanjem, zaustavljanjem misli i smirivanjem. Neki ljudi dožive nagli pad razine kortizola nakon podne, pa im je teško ustati ujutro - kaže Herenda.

Povezujući kortizol s melatoninom, istaknuo je da visoka razina kortizola može podići i razinu melatonina, hormona koji je ključan za spavanje. Melatonin se, pak, proizvodi od serotonina, hormona sreće, koji našem organizmu omogućava pravilno funkcioniranje.

- Serotonin se proizvodi od aminokiselina koje dobivamo kroz proteinske izvore. O melatoninu bi se moglo puno reći, no valja napomenuti da je mladima često teško probuditi se za školu, a s četrdeset godina njegova razina polako opada. Zato je važno, prije svega, isprobati tehnike opuštanja prije spavanja - govori Herenda, ističući važnost pravilne higijene spavanja i balansiranja hormona.

Prirodan način života

Zatim je podijelio primjer lovaca skupljača iz plemena Hadza, kod kojih, prema njegovim riječima, nema bolesti poput dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti, pretilosti ili stresa.

- Davor Rostuhar napisao je knjigu "Lovci sakupljači", koju je uredio Želimir Periš. Iako žive nadomak civilizacije, njima je bolje ovako, jer nisu gladni, a kada prikupe hranu, ostatak dana odmaraju - ističe Herenda, naglašavajući važnost prirodnog načina života i ravnoteže.

U vezi s pristupom liječenju, upozorava i na ozbiljan problem u suvremenoj medicini, koja često zanemaruje cjelovit pristup pacijentu.

- Što nam nedostaje u pristupu pacijentu? Nedostaje promatranje pacijenta u cjelini, a ne kao segmentiranog organizma na skup pojedinih organa. Zdravlje nije tek nedostatak bolesti, niti je rješenje uvijek lijek u skladu s algoritmom - govori Herenda.

Također, podsjetio je na ulogu gorkoga u ljudskom organizmu, jer, kako navodi, imamo receptore za gorko od jezika do anusa, pa čak i u plućima, te da gotovo svi otrovi imaju gorak okus. Također je spomenuo da se žuč proizvodi upravo od kolesterola.

- Većina pacijenata koji dolaze ima problem s masnom jetrom, inzulinskom rezistencijom, metaboličkim sindromom, rizikom od kardiovaskularnih bolesti ili pretilošću. Također često pate od probavnih smetnji, nadutosti, IBS-a, SIBO-a, zatvora, hipotireoze, kroničnog stresa, aritmije i povišenog krvnog tlaka. Neki od drugih problema s kojima dolaze uključuju dismenoreju, PCOs ili neplodnost - podijelio je Herenda.

Pružio je okupljenima i konkretne primjere dijagnoza svojih pacijenata, koji pokazuju složenost zdravstvenih problema u današnjem društvu.

- Prvi je primjer 32-godišnja pacijentica koja ima inverziju FSH/LH-a, povišen testosteron, policistične jajnike, a debljanje je povezano s inzulinskom rezistencijom, povišen TSH, a hormoni T4 i T3 na donjoj su granici. Osim toga pacijentica se suočava s dugotrajnim stresom. Sugerirao sam joj korištenje vrkute, korijena koprive, zobi, joda i selena iz Farmacea Thyro, ašvagande, inozitola te promjenu prehrane - kaže Herenda.

Važnost informiranosti

Drugi je primjer 52-godišnja pacijentica koja se žali na probleme sa spavanjem i nemirne misli prije spavanja. Iako ne opisuje stres, pati od iscrpljenosti. Pritom ne želi koristiti Euthyrox, a njezin TSH je povišen, Ft3 je na donjoj granici, a vitamin D joj je 55 nmol/l. Ovaj primjer, kako navodi, ponovno pokazuje kako hormonska neravnoteža i iscrpljenost mogu biti povezani, te kako je važno pristupiti svakom pacijentu individualno, uzimajući u obzir sve aspekte njihova zdravlja, uključujući prehranu, stil života i emocionalno stanje. Njoj je savjetovao da koristi NaturalRelax jedan do dva puta prije spavanja, uz to da pokuša s melatoninom. Također, preporučio joj je Farmacea Thyro jedanput dnevno, a nakon mjesec dana da provjeri hormone. Uz to vitamin D u dozi od 2000 do 4000 IU. Također, Herenda navodi i primjer 57-godišnjeg pacijenta koji je imao povišeni kardiovaskularni rizik i metaboličke probleme.

- Pacijent je imao povišen LDL i trigliceride, a za to sam mu preporučio fitosomalnu sikavicu prije obroka, mljeveni lan uz jutarnji obrok te da smanji unos ugljikohidrata i adekvatno unosi proteine. Za upalu sam preporučio fitosomalnu kurkumu, vitamine K2D3 i NaturalOmega. Za povišen krvni tlak ekstrakt lista masline i češnjaka, a za povišene urate NaturalMineral, 2 x 1, i čaj od lista koprive - objašnjava Herenda, dodajući kako mu muškarci dolaze rjeđe nego žene.

- Važno je unositi dovoljno proteina, kvalitetnih masnoća te smanjiti unos ugljikohidrata. Preporučujem i vitamin D oko 100 nmol/l, magnezij, jod u dozi od 150 do 300 mcg, selen (od 100 do 200 mcg) i vitamin B12, ali napominjem da nije dobro pretjerivati s tim suplementima - ističe ovaj stručnjak. Podijelio je i iskustvo jednog pacijenta koji je imao problem s mršavljenjem.

- Taj je pacijent govorio da jede voće navečer, ali ispostavilo se da je jeo pet banana, što nije bio najbolji izbor. Postoji knjiga "Surova vremena", koja opisuje povijest banana, koje se u nekim državama tretiraju kao krumpir - objašnjava Herenda. Također je primijetio da mnoge žene imaju problem sa štitnjačom te da kronična iscrpljenost često ima simptome slične anksiozno-depresivnim poremećajima.

- Neki ljudi imaju nizak kortizol, što može dovesti do kroničnog stresa, a za takve je osobe potrebna duža terapija, često i do godine dana. Većina biljaka može se kombinirati, osim gospine trave, koja može biti problematična u kombinaciji s antidepresivima i drugim lijekovima - ističe ovaj fitoaromaterapeut, upozoravajući na važnost informiranosti i opreza u primjeni biljnih suplemenata.

Pet ključnih stupova

Naglašava i važnost biljaka u prevenciji i liječenju problema sa štitnjačom, posebno u kontekstu ravnoteže hormona. Objasnio je kako su adaptogeni i biljke koje podržavaju raspoloženje korisni za zdravlje štitnjače. Primjerice za T4 (neaktivni oblik hormona štitnjače) važno je unositi, primjerice, tirozin, a za T3 (aktivni oblik) ključni su selen i drugi mikronutrijenti. Nadalje, govoreći o adaptogenima i biljkama koje pomažu u prevenciji stresnih razdoblja istaknuo je nekoliko ključnih biljaka - ašvagandu, ginseng, zob (kao adaptogene biljke), valerijanu, pasifloru i magnoliju (biljke za smirenje), kalifornijski žuti mak, valerijanu i melatonin (biljke za odmor i san). Uz to istaknuo je i važnost mikronutrijenata za cjelokupno zdravlje, poput vitamina D, omega-3 masne kiseline, selena, koji igraju ključnu ulogu u održavanju ravnoteže u organizmu. Za dugotrajne teškoće Herenda preporučuje biljke poput šafrana, magnolije, gospine trave, valerijane, rodiola i ašvagande. Ipak, naglasio je da treba biti oprezan s gospinom travom, jer se ne može kombinirati s lijekovima, osobito antidepresivima. S druge strane, većina ostalih biljaka može se sigurno kombinirati s lijekovima, što čini važan dio integrativnog pristupa liječenju.

Do "burn outa", kako kaže Herenda, često dovodi niska razina ključnih hormona i neurotransmitera poput kolesterola, testosterona, DHEA, serotonina i dopamina... U takvom stanju, koje je često nalik na depresiju, preporučuje biljke poput šafrana i ašvagande, koje mogu pozitivno djelovati na smanjenje simptoma. Međutim, naglašava da je za dugotrajni oporavak i promjenu nužna zdrava, ujednačena prehrana te odgovarajući odmori.

Na kraju izlaganja istaknuo je pet ključnih stupova za očuvanje zdravlja i prevenciju stresa. To su - nadzor nad stresom, redovit odlazak na spavanje i dnevni odmor, redoviti doručak, umjerena tjelesan aktivnost i smanjenje količine inputa izvana.

- Zapamtite - možemo mijenjati temelje sebe samog. Uvedite kvalitetan doručak. Među pretilima je jedno istraživanje pokazalo kako nitko od njih nema doručak. Potreban je određen izvor proteina, a što manje ugljikohidrata. Moj se doručak, primjerice, sastoji od tri jaja, malo pancete te šake šumskog voća. Najčešće ljudima preporučim izbacivanje kazeina iz mlijeka i glutena, pogotovo kod autoimunih bolesti. Grahorice su najveći izvor biljnih proteina. Ali i gljive isto, uz meso. Danas postoje i razni kalkulatori, a 90 grama proteina dnevno je dovoljno za nekoga tko ima 70 kilograma. Crveno meso ne bismo smjeli jesti više od dva puta tjedno, povećava se šansa od karcinoma debelog crijeva. Gorka alkoholna pića u malim količinama su u redu, iako alkohol generalno nije dobar. Francuzi, primjerice, jedu salatu prije jela, i to gorku s maslinovim uljem da potaknu žuč na izlučivanje; a neki piju limunadu - govori Herenda, dodajući kako je problem što se ljudi žele previše sjećati, ali kako kaže, ljudski mozak je programiran da možemo razgovarati maksimalno sa 150 različitih ljudi, te je preporučio okupljenima da pročitaju knjigu "Kako razgovarati s neznancima". Nakon toga su uslijedila različita pitanja iz publike koja je predavanje pratila s velikim zanimanjem.