Ljetni je godišnji odmor većini građana završio, vrijeme je za povratak na posao i u svakodnevicu. Statistika govori da je 80 posto ljudi u blagom depresivnom raspoloženju kada se u jesen vrati s odmora jer se ponovno treba prilagoditi dnevnoj rutini ureda i obiteljskog života. Nema više bezbrižnog odmora i slobodnog vremena. Ta je situacija znatno lošija ako se čovjek vraća u sredinu s nezdravim odnosima, lošom radnom atmosferom ili je preopterećen poslom.

Egzistencijalna kriza

Privikavanje na posao nakon godišnjeg odmora zna biti dosta stresno, a psiholozi ga uspoređuju s depresivnim raspoloženjem nakon blagdana, Nove godine, Božića... U pitanju je ista letargija, umor i doživljaj bezvoljnosti, pa čak i postavljanje nekih pitanja poput – što ja to želim od svoga života. Čak može izgledati i kao mini egzistencijalna kriza. Suočavanje sa stvarnošću, koja sa sobom nosi velika ograničenja i frustracije, može dovesti do osjećaja nemoći i lošeg raspoloženja. Tu je i promjena prehrane, jer smo tijekom odmora imali više vremena posvetiti se sebi, pripremiti nešto fino i često jesti laganiju hranu. Sve to rezultira pokazateljima da je u 76 posto zaposlenika razina stresa i umora prvog radnog dana slična onoj prije odlaska na odmor.

Nesanica, umor, glavobolja i tjeskoba samo su neki od simptoma postprazničnog sindroma, no nema razloga za zabrinutost ako ne traju dugo. Zanimljivo je da se povratku na posao najlakše prilagode oni koji nisu više od dva tjedna na odmoru, pokazala su istraživanja. Preporučljivo je stoga "razbiti" godišnji odmor na manje dijelove, pa tijekom godine imati nekoliko kraćih odmora. Nekoliko dana prije završetka odmora poželjno je vratiti se ustaljenom ritmu ustajanja, hranjenja, rada i spavanja.

Reakcije na promjene životnog ritma jako su individualne, pa neki te promjene podnose lakše, a u drugih mogu izazvati veće tegobe. Ipak, bez obzira na to, postoje savjeti i preporuke koji mogu biti primjenjivi za većinu. Ostavite si dovoljno vremena za raspakiranje, završavanje sitnih obaveza i pripremu za odlazak na posao. Bilo bi dobro početi raditi sredinom tjedna – tako je petak bliže i šok je manji. Vratite li se kući neposredno prije polaska na posao, bit ćete u velikom stresu. Dobro je prvog radnog dana napraviti više malih prekida rada za eventualnu kratku šetnju i lagano razgibavanje. Ne pokušavajte sve obaveze riješiti u dan ili dva, napravite popis prioriteta.

Zdrava hrana

Završetak godišnjeg odmora i povratak u stvarnost trebao bi početi i malo drukčijom prehranom. Za idealan doručak dovoljni su masniji kefir, kiselo mlijeko ili jogurt, koji će vas držati sitima, ili zobene pahuljice sa svježim sezonskim voćem. Što se prehrane tiče, treba jesti što više sirovog povrća i voća bogatog mineralima i vitaminima. Zeleno povrće bogato je magnezijem, utječe na raspoloženje i smanjuje stres. Magnezij utječe na više od 300 biokemijskih reakcija u tijelu, dovodi do opuštanja mišića i regulacije rada srca. Kada je riječ o prilagodbi svakodnevnoj rutini, treba imati na umu da nema idealnog i univerzalnog recepta. Ono što pomaže jednoj osobi, ne mora nužno pomoći i drugoj. Iskustvo je pokazalo da je prilagodba uspješnija u osoba koje žive zdravim načinom života, koje postupno povećavaju radni ritam, koje ne tuguju za divnim danima odmora, nego uživaju u lijepim uspomenama.

No ako ni jedna mjera ne pomaže, ako nas posao kojem se vraćamo sve manje veseli ili nas uopće više ne ispunjava, ako nam izaziva sve više stresa, nezadovoljstva i česte frustracije, možda je došlo vrijeme za veliku inventuru poslovne karijere, da evaluirate svoj odabir i ozbiljno razmislite o promjeni radnoga mjesta.