Nova studija nadovezuje se na sve više dokaza koji povezuju psihološku dobrobit sa zdravim starenjem. Novi rad ispitao je dugoročne podatke o stotinama starijih osoba u SAD-u. Oko 910 ljudi praćeno je prosječno 14 godina kako bi se procijenilo jesu li razvili blago kognitivno oštećenje ili demenciju. Tijekom praćenja u nekih 29 posto dijagnosticirano je blago kognitivno oštećenje – stadij između opadanja pamćenja i razmišljanja povezanog sa starenjem i demencije. U toj skupini 34 posto imalo je dijagnozu demencije. Ljudi koji su razvili blago kognitivno oštećenje imali su brži pad psihološke dobrobiti u usporedbi s ljudima koji su bili “kognitivno netaknuti”. To je dovelo do ukupnih nižih rezultata dobrobiti dvije godine prije nego što im je dijagnosticirano blago kognitivno oštećenje. Promatrajući različite elemente psihološke dobrobiti, istraživači su otkrili da je u ljudi koji su razvili blago kognitivno oštećenje (MCI) utvrđeno da nemaju svrhu u životu otprilike tri godine prije dijagnoze. I imali su niže razine osobnog rasta nekih šest godina prije dijagnoze. Smanjena psihološka dobrobit može poslužiti kao prediktor za oslabljenu kognitivnu funkciju. A postdijagnostička psihološka podrška trebala bi biti planirana za osobe s dijagnozom dementnih poremećaja.