Kult Svete braće živ je na slavonskom prostoru
Zanimljivo i edukativno: od glagoljskih tragova do Strossmayerove vizije
Inspirativno, zanimljivo i edukativno, takvo je bilo predavanje naslovljeno “Kult Svete braće Ćirila i Metoda na slavonskom prostoru: od glagoljskih tragova do Strossmayerove vizije”, koje je održala prof. dr. sc. Milica Lukić u povodu obilježavanja Mjeseca hrvatske knjige 2026., u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek.
- Mir vam i dobro - počela je, glagoljaškim pozdravom, predavanje prof. Lukić te pojasnila da sveta braća Ćiril i Metod, slavenski apostoli i tvorci prvoga slavenskog pisma, glagoljice, već stoljećima zauzimaju posebno mjesto u hrvatskoj kulturnoj i vjerskoj baštini.
Brojna publika sa zanimanjem je pratila predavanje prof. Lukić te saznala kako se kult Svete braće oblikovao i živio na slavonskom prostoru, koji se u javnosti rijetko povezuje s glagoljaštvom.
- Glagoljaška baština čuvala se na ovim prostorima u okviru redovničkih zajednica do 19. stoljeća, a čuva se i danas u znanstvenim ustanovama. Prošle smo godine obilježili 1100 godina Hrvatskog Kraljevstva, no manje je poznato da je 2025. godine obilježena i 1100. godišnjica hrvatskog glagoljaštva - istaknula je prof. Lukić.
Sve je počelo u grčkom gradu Solunu, pa smo tako saznali da su Konstantin Ćiril i Metodije zapravo Grci, rođeni u tom gradu, no to je bio bilingvalni grad, gdje se uz grčki govorio i staroslavenski jezik.
- Godine 863. Sveta braća kreću u Velikomoravsku misiju, donose Evanđelje po Ivanu, prvu od knjiga prijevoda Svetoga pisma na staroslavenski jezik, koji postaje novi jezik liturgije. Preko Venecije odlaze u Rim, gdje Ćiril umire, a Metod postaje nadbiskup Panonije - tumači prof. Lukić.
I tu počinje njihova panonska priča, koja se sastoji od brojnih manje poznatih glagoljskih tragova u Slavoniji i Srijemu, koji svjedoče da ćirilometodska baština nije bila ograničena na primorske krajeve.
Kao važan izvor predavačica je navela Žitja Konstantina Ćirila i Metodija (Panonske legende), koje je na hrvatski jezik preveo akademik Josip Bratulić, ali i Satir, djelo Matije Antuna Relkovića.
- Sirmij, današnja Srijemska Mitrovica, bila je most prema Solunu. Bilo je to sjedište panonskog nadbiskupa Metoda, no valja znati da je Srijemska Mitrovica grad mučenika sv. Dimitrija - pojasnila je prof. Lukić.
Dodala je da zapadna Slavonija ima brojne glagoljičke spomenike iz srednjeg vijeka (Novska, Rudina, Brodski Drenovac, Lovčić itd.). Pojasnila je tko su gagulani te da postoji i novovjekovno glagoljaštvo, čiji je jedan od predstavnika don Luka Sučić.
U nastavku predavanja putujemo u 19. stoljeće, a u liku đakovačkoga biskupa Josipa Jurja Strossmayera otkrivamo biskupa glagoljaša.
- U njegovim pastirskim poslanicama i kulturnoj djelatnosti ćirilometodska ideja postaje temelj šire vizije: crkvenoga zbližavanja, slavenske uzajamnosti i hrvatskoga narodnog i kulturnog preporoda - naglasila je prof. Lukić.
Predavanje je završila osvrtom na suvremene oblike te baštine u slavonskom kraju, od obilježavanja blagdana do glagoljice u javnom prostoru. “To nam pokazuje da ćirilometodska tradicija ostaje živ dio regionalnoga identiteta”, zaključila je predavačica.
Prof. dr. sc. Milica Lukić redovita je profesorica u trajnom izboru na Odsjeku za hrvatski jezik i književnost Filozofskoga fakulteta u Osijeku. Kao paleoslavistica i paleokroatistica stručnjakinja je za noviju povijest hrvatskoga glagoljaštva, posebice hrvatsku Cyrillomethodianu u 19. st. i ćirilometodsku ulogu biskupa Strossmayera. Suradnica je u projektu Politike regionalnih identiteta u slavonskoj književnosti (FFOS). Također, posvećena je popularizaciji i promidžbi hrvatske glagoljske baštine, a dio te popularizacije i ovo je predavanje o ćirilometodskoj baštini u GISKO-u.
