Glavna junakinja novog proznog iskoraka hrvatske književnice Katje Grcić čvrsto je riješena da pred čitatelja rasprostre koloplet svojih emocija, misli i stavova poštujući pri tome ponajprije samu sebe i svoj složeni svijet razmišljanja i originalan način izražavanja.

Životna priča

Zahvaljujući tome, čitatelj će se naći pred knjigom od 155 stranica sastavljenom od 120 kratkih cjelina koje je teško zvati epizodama i svakako bi bolji izraz bio osvrti, crtice, promišljanja. Svaka od tih cjelina ima naslov (postoji i šest bijelih stranica bez naslova i bez ijednog slova!), koji uglavnom određuje temu koja se u tom tekstu obrađuje, a ta je tema vezana uz pojedini dio životne priče koju nam glavna junakinja pripovijeda. No, taj je biografski detalj gotovo pa u pravilu i najkraći dio tog ionako kratkog teksta koji je više no priči okrenut iznošenju ideja, emocija i stavova četrdesetogodišnjakinje koja nam sve što je napisano iznosi.

Zadatak čitatelja, dakle, nije baš jednostavan i traži ne samo koncentraciju, već i naklonost k takvom načinu izražavanja i promišljanja stvarnosti. Pripovjedačica je, otkrivamo nakon pročitanih svih na ovaj način zapisanih isječaka iz života, osoba koja je imala teško i siromašno djetinjstvo iz kojeg posebno pamti nasilnog oca i svoju patnju zbog nedostatka ljubavi, kako prema majci, tako i prema njoj. Sve to dovelo je i do muka u njezinom osobnom životu, posebno emocionalnim vezama koje joj nikada nisu baš išle i prečesto je bila osamljena otkrivajući korak po korak kako joj je bolje i ljepše, čak i u ljubavnim vezama, u društvu osoba vlastitog spola.

Kompleksna ispovijed nudi i pojavu nekoliko likova (Maga, Ingeborg, Lucija), "prijenose" razgovora s psihoterapeutkinjom, pripovijedanje i analizu snova, građenje nesvakidašnjih simboličnih i metaforičnih priča utemeljenih na antičkoj književnosti, kao i brojne citate iz raznih djela svjetske književnosti, ali i pop/rock kulture pa se, primjerice, jedna od završnih cjelina s jasno određenom namjerom imenuje po čuvenoj pjesmi britanske grupe Joy Divsion – "Love Will Tear Us Apart" (ljubav će nas razdvojiti, slomiti, uništiti). Naravno, shodno ugledu autorice na domaćoj pjesničkoj sceni tekst ovog lirskog romana prepun je poetskih trenutaka, a fragmentarno iznošenje životne priče nemoguće je i razumjeti bez pristajanja na tu refleksivnu i lirsku stranu stila kojim nam se junakinja ispovijeda.

HRVATSKO DRUŠTVO PISACA

Analizirajući i prenoseći nam stavove o sebi, pripovjedačica u jednom trenutku kaže da je "ona koja traži ljubav, ali je ne dobiva. Pa onda prestane tražiti. Umori se. Baci mobitel u zid. Uništava. Podiže zidove. Od nemoći i bijesa. Postane žena koja ne zna primati. Traži muškarca koji ne zna davati", piše nam pripovjedačica u jednoj cjelini da bi koji tren kasnije konstatirala kako u njoj živi osam žena – ratnica, ratarica, djevojčica, majka, tkalja, vještica, plesačica i crna pantera. Naravno, kroz znatan dio teksta uočljivi su feministički stavovi i ideje, odnosno nastojanja za poboljšanjem položaja žene u suvremenom (ne samo hrvatskom društvu), pri čemu su, logično i razumljivo, glavni krivci za negativu muškarci kojima duhovito i efektno u cjelini "Prijatelji" poručuje: "Muškarci koji još nisu shvatili da je žene strah (muškaraca, op.a.), da ih je uvijek i stalno strah, čak i kada glume da to nije tako. I da je temeljni smisao i razlog njihova postojanja na ovom svijetu – da ih zaštite. Ako ni od čega drugog, onda barem od vlastite gluposti."

No, uz ove pomalo i klasične analize odnosa muškog i ženskog roda autorica je kroz promišljanja svoje junakinje itekako u stanju jasno i direktno iznijeti stavove o zlu rata, nesavršenosti društva, pokvarenosti političara i brojnim negativnostima čovječanstva pri čemu je vrlo dojmljiv odlomak "Smrt" u kojem obrađujući činjenicu da se svake sekunde na svijetu usmrti sto devedeset morskih pasa, konstatira: "Morski pas napadne čovjeka možda desetak puta godišnje, dok ljudi ubiju više od sto milijuna morskih pasa svake godine, gotovo jedanaest tisuća jedinki svakog sata. Pa ipak, morski je pas, a ne čovjek, slika zla...", piše Grcić.

Ženski glas

“Ljubavi, pripremi se" svakako je knjiga o traženju vlastitog identiteta i pokušaju bijega iz obiteljskom lošom prošlošću određenih negativnih okvira, knjiga o sukobu erosa i psihe, nadanja i realnosti. Knjiga koja, kako u popratnom tekstu kaže urednik Kruno Lokotar, postavlja pitanje - jesmo li uopće spremni prihvatiti se onakvima kakvima se otkrijemo?

- Knjiga "Ljubavi, pripremi se" Katje Grcić progovara suvremenim ženskim glasom iz raznih perspektiva i kroz raznovrsne ulomke teksta - poetizirane, realističke, esejističke. Svi oni oslikavaju težnju psihe k vlastitoj cjelovitosti. Ne zazirući od intimnog i bolnog, bilo da se radi o obiteljskim, ljubavnim ili društvenim aspektima stvarnosti, pripovjedačica ujedno zalazi i u svijet snova, simbola i arhetipova. Njezin silazak u tamu i prazninu neizvjestan je, riskantan i iznenađujući pothvat ulaska u unutarnju ranu, u košmar u kojem susreće likove poput Psihe, Perzefone i Eho, kao i druge sudionike osobne i društvene povijesti. Ritmička polifonija glasova postupno oblikuje tekst koji nadomak prelaska u simfoniju postavlja važno pitanje: jesmo li uopće spremni prihvatiti se onakvima kakvima se otkrijemo? Ovo je knjiga o procesu i ishodu, o hrabrom kretanju prema... vidi naslov! - napisao je Kruno Lokotar.

Katja Grcić (Split, 1982.) piše poeziju, prozu, eseje, kritike, znanstvene i dramske tekstove. Prevodi s njemačkog i engleskog jezika. Diplomirala je germanistiku i anglistiku na Sveučilištu u Zadru i kazališnu dramaturgiju na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Dodatno se školovala na Sveučilištu u Beču i Grazu.

Objavila je četiri knjige poezije i poetske proze “Nosive konstrukcije” (2015.), “Ljeto/Summer” (2017.), “Pisma Ziti” (2020.) i “Istina: nedjeljom i drugim danima” (2023.), koja je bila u užem izboru za Nagradu “Ivan Goran Kovačić” i Nagradu “Drago Gervais”. Dvostruka je dobitnica Nagrade “Marin Držić” za dramske tekstove “Prema podacima: DRUGA” i “Strah tijela od poda”, a potonja je osvojila i Nagradu hrvatskog glumišta za najbolju radiodramu 2024. godine u režiji Hane Veček. Voditeljica je umjetničke organizacije KADAR, koja se bavi kazališnim i filmskim stvaralaštvom. Živi i radi u Zagrebu. n