U Tovarniku, rodnom mjestu velikog hrvatskog književnika, održani su 10. Dani Antuna Gustava Matoša, kulturna manifestacija posvećena životu i stvaralaštvu tog književnog velikana, a sve prigodom značajnih godišnjica.

Program obilježavanja 153. obljetnice Matoševa rođenja i 112. obljetnice smrti, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija RH, Vukovarsko-srijemske županije i Općine Tovarnik, počeo je znanstvenim skupom pod vodstvom profesora emeritusa Gorana Rema s Filozofskog fakulteta u Osijeku.

Bogat program

Iza organizacije cjelokupne manifestacije su DHK Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski, Općina Tovarnik, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata Subotica, Fondacija Antun Gustav Matoš Beograd, Hrvatsko umjetničko-kulturno-prosvjetiteljsko društvo Matoš Plavna te OŠ Antuna Gustava Matoša Tovarnik.

U sklopu 10. Dana Antuna Gustava Matoša održan je međunarodni pozivni znanstveni skup s temom “Vremeplov Matoš”, na koji su pozvani eminentni književni stručnjaci iz Hrvatske i Europe, a Matoševi dani posvećeni su promišljanju uloge književnosti našeg, kako ga poznavatelji nazivaju, najvećeg među najvećima, u širem kulturnom i društvenom kontekstu. Skup se, izlaganjima pozvanih visokouglednih međunarodnih komparatista i domaćih eksperata modernosti, fokusirao na tri tematsko-programska područja: Matoš u europskom kontekstu, Masovni mediji, društvo i kolektivni identiteti te Kulturna memorija i suvremena recepcija, te su kroz te tri tematske cjeline sudionici promišljali o položaju Matoša u austro-ugarskom kontekstu, elementima europske kulture i prevođenju njegovih tekstova, ulozi i funkciji judeokršćanskih i antičkogrčkih motiva u njegovoj književnosti te aktualnoj i suvremenoj recepciji njegova rada omogućenom qouorumovskom pripremom 80-ih. Predsjednik Znanstvenog i programskog odbora skupa je profesor emeritus Goran Rem, a članovi prof. dr. hab. Krystyna Pieniążek-Marković, Sveučilište Adama Mickiewicza u Poznanju; prof. dr. hab. Nedžad Ibrahimović, Univerzitet u Tuzli; prof. dr. sc. Ružica Pšihistal, Filozofski fakultet Osijek; dr. hab. Stjepan Lukač, Mađarska akademija znanosti; Eötvös Loránd Tudományegyetem Bölcsészettudományi Kar, Budimpešta; asistentica Paula Rem, Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku; te dr. sc. Mirko Ćurić, Društvo hrvatskih književnika.

Nakon prijama kod načelnika općine Tovarnik Anđelka Dobročinca, gdje je on izložio značenje graničarskog punkta Tovranika i Matoševa golemog traga u njihovu zavičajnom osjećaju, izlaganja su otvorena prvim tematskim blokom, koji promišlja Matoševo značenje u europskom kontekstu. Prof. dr. sc. Roland Orcsik, Univerzitet u Segedinu, govorio je o temi Mali noćni sonet - Matoševi soneti u mađarskome prijevodu, na konkretnom primjeru objašnjavajući na koji način prijevodi mijenjaju značenje književnog teksta. Prof. dr. sc. Zoltan Medve, Filozofski fakultet Osijek, održao je predavanje o hrvatskoj moderni, Matošu i mađarskoj generaciji Nyugata, s tezom o Matoševu učinku jednaku učinku cijele jedne mađarske generacije pisaca. Nevena Baštovanović, Matica hrvatska Subotica, predstavila je kriptoduboki panonizam u Matoševu radu, a dr. sc. Iva Tešić s Instituta za književnost i umetnost Beograd analizirala je strog i dragocjen Matošev odnos sa srpskim modernistima i njihovim prepiranjima oko pedagoškog pisanja umjesto artističkog. Doc. art. Branko Čegec, kao dvostruki gost programa, sam vrh suvremene hrvatske književnosti i esejist te donedavni nastavnik AUKOS-a, govorio je o recepciji Matoša u generaciji quorumovaca 1980-ih s temom Od Maleša do Matoša pa natrag u dubinu devedesetih, Quorum ili poetike renovacije.

Drugi je blok počeo izlaganjem akademika Krešimira Bagića o Matoševoj nepokolebljivoj kritici reklame, kapitalizma i konzumerizma, a doktorandica Paula Rem predstavila je četiri referentna okvira koja oslikavaju konstrukciju nacionalnog identiteta u Matoševu radu – judeokršćanski, antičkogrčki, europsko-urbani i lokalno-ruralni okvir.

- Dr. sc. Mirko Ćurić govorio je o načinu na koji Matoš, najstrožim parametrima odbačaja folka i primijenjene loklanosti, tretira pitanja kulture, a Darko Baštovanović iz Matice hrvatske Subotica prikazao je filozofske koncepte društva u Matoševim iskustvima i interpretacijama. Završni blok programski je uključio predstavljanje dokumentarnih filmova o Matošu akademkinje Helene Sablić Tomić. Dr. sc. Vlasta Markasović, Društvo hrvatskih književnika Vinkovci, govorila je o komično-ironijskim modusima Matoševa pjesništva koji otkrivaju kritičnost u najneočekivanijim popularnim stihovima, a prof. dr. sc. Sanjin Sorel s Filozofskog fakulteta u Rijeci i doktorand David Čarapina analizirali su polivalentno kulturno pamćenje A. G. Matoša s naslovom Moj Matoš je bolji od tvog Matoša, a ja sam predstavio sinteznu temu Matoš u čitanjima srednjoeuropskoga konteksta. Na kraju je programa akademik Bagić naglasio: “Govorili smo najvišim znanstvenim tonom, govorili smo učinkom koji je konspektivan i zavidno dostojan, a koji je Matoš svakako zaslužio i na neki način od nas ‘naručio’. Ipak je on Najveći”, podsjetio je na događaje Goran Rem.

Nagrade i glazba

U daljnjem dijelu Matoševih dana dodijeljene su nagrade za kratku priču inspiriranu A. G. Matošem, pri čemu je povjerenstvo - Zvonimir Stjepanović, predsjednik, te Paula Rem i Natalija Stantić, članice - predstavilo tri kratke priče kojima je pripala nagrada. Natalija Stantić govorila je o priči “Artiste et Flaneur” Jasenka Laste, Paula Rem o priči “Na raskršću” Žarka Milenića, a Zvonimir Stjepanović o priči “Odrješenje u hošpitalu” Ante Magaša.

Zagrebačkoj srednjoškolki Eriki Erjavec pripala je Poticajna nagrada za mladog autora za priču “Tihi pisac”.

U zabavnom dijelu programa Trio Ah izveo je nekoliko pjesama, a učenici tovarničke OŠ Antuna Gustava Matoša recitirali su Matoševe najpoznatije pjesme. Također je predstavljena knjiga Antun Gustav Matoš: Kultura i ljudi te položen vijenac pred bistu A. G. Matoša u Tovarniku.

Desti Dani A. G. Matoša počeli su 15. svibnja u Trnavi, a nastavljaju se daljnjim programima u Zagrebu, Plavni i Beogradu sve do 13. lipnja.