4. Panonski festival knjige okuplja 57 izlagača i brojne književne zvijezde
Ivana Šojat: Osijek je ovim festivalom dobio vrlo važnu odliku ljudskosti
U Osijeku je predstavljen program 4. Panonskog festivala knjige, koji će se održati od 20. do 24. svibnja u dvorani Gradski vrt. Festival nudi raznolik program za sve uzraste uključujući predstavljanje knjiga i razgovore s autorima, radionice za djecu i odrasle, izložbe te druge kulturne i edukativne aktivnosti.
Na predstavljanju sajma govorili su Tihomir Florijančić, predsjednik Gradskog vijeća Grada Osijeka, Slavko Kozina, predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara HGK-a, Ivana Šojat, glavna urednica programa PFK, i Ana Marić Laušin, urednica dječjeg programa PFK.
- Cilj je Panonskog sajma knjige promovirati knjigu, pisanu riječ i književnost s jedne strane, a uz to potaknuti naše najmlađe, ali i one malo ozbiljnije čitatelje, na čitanje knjiga. U današnje vrijeme kad je brza informacija, poput kratkog SMS-a, dominantna u našoj sredini, smatram da pisanom riječju snažno dajemo priznanje i pozicioniramo se i u svojem kulturnom, ali i u nacionalnom identitetu. Kako ovo nije pusti sajam knjige na kojem će se prodavati knjige po diskontnim cijenama, govorite i vi koji sudjelujete u organizaciji i pripremili ste uistinu veliku manifestaciju, s brojnim događanjima - njih 38 za odrasle i 28 za najmlađe čitatelje - koje ćemo potaknuti da se upoznaju s domaćom i stranom literaturom. Kako ovo nije samo sajam nego festival, mali je kuriozitet da će ove godine u kulturnom dijelu programa nastupiti prva dana naše jazz-scene Zdenka Kovačićek, koja će predstaviti i svoju autobiografiju te održati mali, intimni koncert. Svemu tome se u Osijeku veselimo. Hvala organizatorima i pozivam sugrađane da se odazovu u što većem broju - rekao je Florijančić.
- Ove godine imamo 57 izlagača. Krenuli smo s njih tridesetak, a evo dogodilo se to da više nemamo mjesta u ovoj dvorani. Svaki kvadrat koji smo imali na raspolaganju je iskorišten. Nismo nikoga odbili. To pobija stereotip da se u nekim dijelovima Hrvatske čita manje. Nedavno je nakon Noći knjige objavljen podatak da se najviše čita u zapadnoj Hrvatskoj i Istri, no to nije tako jednodimenzionalno. Nakladnici proizvode knjige, no bez čitatelja i knjižara mi ne možemo funkcionirati. Ovaj festival jedna je mala karika u lancu, koja je u ovom slučaju itekako prihvaćena. Izlagači, osim što žele nešto prodati, žele i podijeliti svatko svoju priču. Jako smo inkluzivni, i žanrovski i u pitanju kvalitete, domaćih izdanja, gostiju iz regije, a i šire. Uvijek volite čuti kako vas dugi vide, kako biste bolje upoznali sebe - rekao je Kozina.
- Kao književnica imam potrebu reći da ako nitko o nama ne piše, onda u povijesti ostaje mrak o nama. Kad god sam istraživala o nekom povijesnom razdoblju, kad nije bilo onih koji su pisali o njemu, to se zaboravi. Ako nema onih koji će pisati i onih koji će čitati, uzalud nam postojanje. Onda nismo ništa bolji od bilo kojeg drugog oblika života. Knjiga je u povijesti kao pojava izuzetno važna identitetska odrednica. Uvjerena sam da je grad Osijek ovim festivalom dobio vrlo važnu odliku ljudskosti i vrlo važnu točku sabiranja, jer gradovi ne smiju biti samo spavaonice, jer tako gube svoju građansku kvalitetu. Mi se iz godine u godinu trudimo donijeti najbolji program. Mislim da Osječani, Slavonci, Baranjci, Zapadnosrijemci zaslužuju ono najbolje i da im dolaze najbolji s književne scene u Hrvatskoj, a i izvan nje. Pokušali smo i ove godine ponoviti isto, ako ne i bolje, kao i prethodne tri godine - rekla je Šojat i izdvojila nekoliko imena autora koji će se osobno predstaviti na Panonskom sajmu knjige: Zdenku Kovačićek, Ivicu Prtenjaču, Srđana Dragojevića, Edu Popovića, Enesa Kiševića, Marka Gregura, Romana Pavića, Edija Kiseljaka, Gabrijelu Rukelj Krašković i Pričigin.
Na kraju je Ana Marić Laušin predstavila program za djecu i mlade, koji ove godine broji 28 događanja. Fokus je stavljen na radionice koje su temeljene na aktualnim slikovnicama, lektirnim naslovima i knjigama za djecu, koje su najposuđivanije u knjižnicama i pobuđuju najviše interesa među današnjom djecom.
- Djeca će kroz radionice postajati mali šegrti, koji će izrađivati svoje kartonske cipelice popu Šegrta Hlapića, drvo dobrote u Šumi Striborovoj, razgovarati o vrijednostima i je li zlato sve što sija prema lektiri Zlatarevo zlato. Izrađivat će i hotel za kukce, ali i hotel za osjećaje te vlastite zastave, pričajući o simbolici i vrijednosti svjetskih zastava. Sretna sam što ćemo dvije radionice posvetiti i najvećem osječkom književniku za djecu, Anti Gardašu te ulozi koju je imao u djetinjstvu svih nas, koji smo odrastali na njegovim knjigama, a to još uvijek čine i današnje generacije. Među prvima ćemo imati priliku predstaviti slikovnicu “Mačka Lada i Lado” Ansambla LADO, koju su pokrenuli ove godine i djecu upoznaje i otvara vrata svog nacionalnog ansambla koji na najljepši mogući način promovira vrijednost hrvatske kulturne baštine - rekla je Marić Laušin.
Ulaz je za sve besplatan, a detalji o programu mogu se pronaći na web-stranici: https://pfk.hr/programi/.
