Histerija i “Historija zaborava” o prvim ženama u muzejskoj profesiji
Među njima su bile pjesnikinje, slikarice, učiteljice – žene koje su otvorile vrata i drugim ženama
U Muzeju Slavonije održano je stručno vodstvo za građanstvo kroz izložbu "Historija zaborava" posvećenu neprocjenjivom doprinosu žena muzejskoj profesiji. Kako su žene, unatoč društvenim ograničenjima, optužbama da su "histerične" i profesionalnim preprekama, već u međuratnom razdoblju aktivno sudjelovale u oblikovanju muzejske profesije otkrila je Ana Solter, kustosica izložbe i voditeljica projekta.
Zajedničke priče
- Projekt je nastao tako što smo se u Zagrebu zapitali što se događa sa ženama koje su mogle studirati od 1901. godine. Primjerice, u Arheološkom muzeju do 1943. nemamo nijednu zaposlenu kustosicu. U početku je istraživanje trebalo biti ograničeno samo na Arheološki muzej, no zatim smo počeli istraživati što se događa i u drugim zagrebačkim muzejima. Shvatili smo da postoje zajedničke priče o ženama koje su bile zaboravljene u tim institucijama. U Etnografskom muzeju, Teresa Paulić sudjelovala je u stvaranju fundusa, no dugo se smatralo da je bila samo preparatorica, iako je zapravo obavljala kustoske poslove. Slična je situacija bila i u Arheološkom muzeju u Zagrebu da su žene, unatoč diplomama i doktoratima, radile na nižim administrativnim pozicijama. Štoviše, tadašnji ravnatelji znali su ih opisivati i kao "živčano ozbiljno oboljele" i smatrane su nesposobnima za rad. Tada smo započeli istraživanje s ciljem da te žene stavimo u fokus i da vidimo kakva je to borba bila koja je dovela do današnjeg stanja u muzejima kada većinu čine žene - ističe Solter.
Te žene nisu omogućile napredak samo budućim kustosicama. Među njima su bile pjesnikinje, slikarice, učiteljice – žene koje su otvorile vrata i drugim ženama za ulazak u profesionalni svijet.
- U ovom istraživanju susrećemo se s pričama o uspjesima i neuspjesima, ali svaka od njih pridonijela je tome da danas imamo i inženjerke i strojarice, a ne samo zanimanja koja se tradicionalno smatraju "ženskima" - kaže Solter.
Izložba je nastala suradnjom četiriju velikih zagrebačkih muzeja (Arheološki muzej u Zagrebu, Etnografski muzej, Hrvatski školski muzej i Muzej za umjetnost i obrt) koji su zajednički predstavili pionirke muzejske struke i njihove često zanemarene doprinose. Projektu se pridružio i Muzej Slavonije s pričom o prvim kustosicama koje se u Osijeku pojavljuju tek u vremenu Drugog svjetskog rata i u poratnom razdoblju, u drugačijim društvenim, institucionalnim i profesionalnim okolnostima.
- Istražujući naš fundus, otkrili smo da se u ovu priču možemo uključiti kroz tri tematske cjeline. Prva tema su učiteljice, druga su prve kustosice u Muzeju Slavonije, a treća tema, koja je novost u odnosu prema zagrebačkoj izložbi, jesu donatorice muzeja. Naime, našim smo istraživanjima uočili da su već od samih početaka osnutka muzeja, od 1877. godine, žene ravnopravno s muškarcima darivale svoje kolekcije predmeta za muzejski fundus. S obzirom na to da se približava 150. obljetnica osnutka muzeja, ovo je bila lijepa prilika da ponovno zavirimo u našu dokumentaciju i sagledamo je iz drugačije perspektive, svjesno usmjereni na žene koje su ostavile svoj trag u povijesti muzeja. Žene su oduvijek svojim intelektualnim i umjetničkim sposobnostima bile itekako ravnopravne svojim muškim kolegama, ali potrebno je zaviriti u prošlost, istražiti i to jasno prikazat. - naglašava viša kustosica Muzeja Slavonije, Andreja Šimičić.
Put zapošljavanju
Učiteljice su među prvima otvorile put zapošljavanju žena, pa tako i u muzejskim ustanovama.
- Učiteljice su bile iznimno posvećene svom pozivu jer to je bio način života, postojala su i zakonska ograničenja. Bilo im je zabranjeno udavati se i imati obitelj kako bi se mogle u potpunosti posvetiti radu. Drugim riječima, ulazak u tu profesiju često je značio odricanje od privatnog života. Josipa Glembay, kao učiteljica i spisateljica iz Osijeka, možda je poznatija osječkoj publici nego Marija Pinterović, ravnateljica Više djevojačke škole. Zanimljivo je da je bila teta Danice Pinterović, kustosice našeg muzeja, kao i sestra osječkog gradonačelnika Antona Pinterovića. Ona je na neki način ipak ostala u sjeni svog poziva. U mom istraživanju, jasno je prikazano da je bila iznimno posvećena učiteljskom pozivu, od dolaska u službu pa sve do odlaska u mirovinu - objašnjava kustosica Muzeja Slavonije Marina Šutalo, koja je sa Šimičić i Mihelom Sučićem rasvijetlila osječku "Historiju zaborava". Izložbu je moguće posjetiti do 16. svibnja 2026. godine u Muzeju Slavonije.
