Matica hrvatska i Klub knjižare Nova održali su predstavljanje zbirke priča Helene Peričić Herende "Zaštićene vrste". Knjiga ne pripada području biologije, nego takozvanoj lijepoj književnosti i rezultat je dugogodišnjeg književnog stvaralaštva, kojim se autorica bavila unatoč svojoj filološkoj profesiji. Knjiga je objavljena prošle jeseni u izdanju Matice hrvatske, a sastoji se od 20 priča. Na predstavljanju su osim autorice sudjelovali i Ivana Buljubašić Srb te Goran Rem.

- Ova zbirka rezultat je pisanja nekoliko desetljeća, jer je većina priča prethodno objavljena u različitim časopisima za kulturu ili u zbirkama nastalim na natječajima za najbolju priču. Neke su, primjerice, objavljene u okviru natječaja "Ranko Marinković" u Večernjem listu, zatim u Vijencu, Zarezu, časopisima poput Akademije, Foruma, Republike i Književne republike - objašnjava Peričić Herenda.

ELENA LUKIĆ

Hommage Trogiru

Tako objavljene priče čine prvi ciklus zbirke, pod naslovom "Posustajanja". Drugi ciklus obuhvaća pet priča pod nazivom "Trogirska priča o bezimenoj", a nastao je kao rezultat sudjelovanja na natječaju Gradske knjižnice u Trogiru, koja svake godine raspisuje natječaj za najbolju priču inspiriranu tim gradom ili tematski povezanu s Trogirom.

- Zapravo, kada sam se prvi put prijavila na taj natječaj, prisjetila sam se jednog svog rada od prije dvadesetak i više godina – znanstvenog istraživanja o tekstu pod naslovom "Trogirski vojvoda". Riječ je o tragediji koju je napisao ruski autor početkom 20. stoljeća. Ipak, moj ciklus priča nema izravne veze s tim autorom, iako je potaknut tim malim znanstvenim otkrićem. Fascinirala me činjenica da je jedan pisac i dramatičar napisao djelo o dalmatinskom gradu u kojem nikada nije boravio i upravo iz te ideje razvila se fikcija i nastala je priča o ljubavnom odnosu stvarne povijesne osobe, Dmitrija Averkieva, i njegove izmišljene supruge, odnosno udovice koja post mortem jednom putniku iz Dalmacije pripovijeda o svom životu, posjetu Trogiru i vlastitim iskustvima. Tim ciklusom htjela sam odati svojevrsni hommage Trogiru, a, s druge strane, u njima se ogleda i moja temeljna profesionalna preokupacija – komparativna književnost - govori.

Riječ je o području koje proučava susrete, odnose i dodire različitih nacionalnih književnosti i upravo je to istraživanje, staro više od četvrt stoljeća, pronašlo svoj odraz u pričama koje su uvrštene u novu knjigu.

MATICA HRVATSKA

Simbolična zaštita

- Ono što bih posebno istaknula, jer kritičari najčešće naglasak stavljaju na teme, jest da su u prvom dijelu zbirke zastupljene suvremene teme, vezane uz današnji način života. Riječ je o marginaliziranim ljudima iz stvarnosti koje svakodnevno susrećemo, ali im rijetko posvećujemo pažnju. Često u svakodnevici uznemiruju prizori tuge i očaja, ljudi suočeni s egzistencijalnim i financijskim problemima, bolešću i sličnim životnim teškoćama. Upravo takve likove nastojala sam intenzivirati i oblikovati u protagoniste svojih priča - ističe Peričić Herenda.

Naslov "Zaštićene vrste" pritom služi kao svojevrsni imperativ, reflektirajući likove i ljude u stvarnosti koji su nezaštićeni i prepušteni sami sebi.

- Sam naslov u sebi nosi i određenu ironiju, ne nužno nehumanu, nego naglašenu, jer sugerira da, iako su u stvarnosti prepušteni sudbini, bar od nas kao čitatelja mogu očekivati razumijevanje i svojevrsnu, simboličnu zaštitu - rekla je autorica.

Drugi ciklus vezan je uz izmišljenu povijesnu priču o odnosu muža i žene. Iako je riječ o fikciji, taj odnos lako je prepoznati i u suvremenom kontekstu; u pričama o dvoje ljudi koji su nekoć bili zaljubljeni, ušli u brak, možda i pretkraj života, ali čija ljubav više nije jednako snažna kao na početku.