Knjiga o planiranju, izgradnji i vrednovanju knjižničnih prostora
Faletar: Knjižnične zgrade potrebno je pomno planirati i oblikovati u suradnji s arhitektima
Iako je uvriježeno mišljenje kako je knjižničarima svaka knjiga podjednako vrijedna, na pravom mjestu, u Gradskoj knjižnici i čitaonici Vinkovci, predstavljena je knjiga namijenjena baš knjižničarima - "Planiranje, izgradnja i vrednovanje knjižničnih prostora", dviju autorica, Tatjane Aparac-Jelušić i Sanjice Faletar.
Velika rijetkost
Knjiga problematizira procese planiranja i oblikovanja suvremenih knjižničnih prostora te izazove s kojima se knjižničari i projektanti susreću u praksi, te je, kažu autorice, namijenjena upravo knjižničarima. Vinkovačka knjižnica pravo je mjesto za predstavljanje te knjige, jer je održano u zgradi koja je namjenski izgrađena za potrebe knjižnice, što je rijetkost, ne samo u nas... Suutorica Tatjana Aparac-Jelušić, koja je s kolegicom Sanjicom Faletar na knjizi radila četiri godine, objasnila je kako se knjiga ne bavi isključivo knjižničnim zgradama nego i širim konceptom knjižničnog prostora.
- Govorimo o planiranju, izgradnji i vrednovanju knjižničnih prostora, a ne samo knjižničnih zgrada. Željeli smo ići šire jer se u našoj praksi rijetko grade nove knjižnične zgrade, a mnogo se češće radi na proširenjima postojećih prostora ili prenamjeni drugih vrsta građevina za potrebe knjižnica – rekla je Tatjana Aparac-Jelušić.
Knjiga je strukturirana u nekoliko poglavlja koja prate ključne korake u razvoju knjižničnog prostora, od početne odluke o gradnji do vrednovanja funkcionalnosti prostora.
- Na početku postavljamo temeljno pitanje: treba li uopće graditi novu knjižničnu zgradu ili je moguće proširiti postojeći prostor. Također razmatramo čestu situaciju da financijeri nude prenamjenu prostora koji su izgubili svoju prvotnu funkciju. U knjizi izdvajamo i neka opća načela knjižnične arhitekture i dizajna koja već godinama postoje u struci – pojasnila je Tatjana Aparac-Jelušić, dodavši kako se među tim načelima ističu kompaktnost, fleksibilnost, održivost, otvorenost i ekonomičnost prostora, a središnji dio knjige posvećen je samom procesu planiranja.
- Posebnu smo pozornost posvetili projektnom planiranju, jer smo smatrali da je važno objasniti kako se projekti uopće planiraju. Nadalje govorimo o fazama, aktivnostima i postupcima u planiranju, izgradnji i adaptaciji knjižničnih prostora te izdvajamo nekoliko faza koje su, prema našem iskustvu, ključne. Odluka o obnovi razrušene knjižnice u Vinkovcima donesena je još 2003. godine, kada se kolegica Ema Pezer snažno zauzimala za njezinu obnovu. Postojale su i druge ideje, no s vremenom je sazrela odluka o izgradnji posve nove zgrade. Taj nam je primjer bio zanimljiv jer se u nas rijetko grade nove knjižnice, češće se radi o proširenjima ili adaptacijama. Ovdje se krenulo od samih temelja, a pratili smo cijeli proces gradnje, od polaganja temeljnoga kamena do konačnog arhitektonskog rješenja. Zgrada danas ima vrlo privlačan izgled i poziva građane, ali i posjetitelje, da uđu u prostor i osjećaju se dobrodošlo – rekla je Tatjana Aparac-Jelušić.
Namjena knjige
Sanjica Faletar govorila je o održivosti knjižničnog prostora.
- Knjižnične zgrade potrebno je pomno planirati i oblikovati u suradnji s arhitektima, vodeći računa o upotrebi lokalno dostupnih i recikliranih materijala te o ulaganju u energetsku učinkovitost, odnosno očuvanje raspoloživih resursa. Važno je i uvoditi modele poslovanja koji smanjuju utjecaj na okoliš, primjerice recikliranje materijala, obostrano kopiranje ili izbjegavanje upotrebe papirnatih čaša za kavu. Usto, knjižnice mogu razvijati različite ekološki osviještene programe kojima će motivirati i poticati korisnike na odgovorno ponašanje prema okolišu. Namjena knjige je na određeni način osposobiti knjižničare za pristup upravljanju knjižničnom zgradom, odnosno adaptirati ili graditi novu knjižničnu zgradu u svojoj zajednici. Obuhvaća sve faze, od planiranja i projektiranja, preko unutarnjeg uređenja i održivosti, pa sve do fizičke pristupačnosti samog prostora – zaključila je Sanjica Faletar.