Nakon velikog uspjeha u Zagrebu, izložba "Historija zaborava – Paralelni svjetovi zagrebačkih i osječkih muzealki" stigla je i u Muzej Slavonije. Suradnja četiri velika zagrebačka muzeja (Arheološkog muzeja u Zagrebu, Etnografskog muzeja, Hrvatskog školskog muzeja i Muzeja za umjetnost i obrt) iznjedrila je predstavljanje pionirki muzejske struke i njihove često zanemarene doprinose razvoju hrvatskih muzeja.

- "Historija zaborava" projekt je nekoliko zagrebačkih izložbi od prošle godine, a sada je i u Muzeju Slavonije. Toj izložbi pridružuje se i osječki dio, odnosno na čelu osječkog tima su moje drage kolegice Andreja Šimičić i Marina Šutalo uz moju malenkost. "Historija zaborava" progovara o kustosicama, ali ovaj osječki dio nije samo o kustosicama već i o darovateljicima, učiteljicama i svim ženama koje su na neki način obilježile društveni i kulturni razvoj Osijeka od kraja 19. i tijekom prve polovine 20. stoljeća. - otkriva jedan od autora osječkog tima Muzeja Slavonije, Mihael Sučić.

MUZEJ SLAVONIJE

Danica Pinterović utkala je svoj lik i djelo u povijest umjetnosti, arheologiju, knjižničarstvo i konzervaciju spomenika. Marija Malbaša, dugogodišnja knjižničarka u Muzeju Slavonije, obrađivala je knjižničnu građu koja se sastojala od stručnog fonda, privatnih knjižnica, zavičajne zbirke, hemeroteke, a Zdenka Lechner, organizatorica etnografskih zbirki Muzeja Slavonije, uz stručni rad vezan uz narodne nošnje, ističe se i terenskim, zahvaljujući kojem je prikupljala i podatke o nematerijalnoj baštini Slavonije i Baranje.

- Što se tiče osječkog dijela izložbe, veći fokus je na našim kustosicama i muzealkama, Danici Pinterović, Zdenki Lechner i Mariji Malbaši, koje su utkale put budućim znanstvenicima i stručnom radu na polju različitih znanosti. Ne samo za povijest umjetnosti već i za druge znanosti. Osim o njima, bit će govora i o učiteljicama poput Josipe Glembay ili darovateljicama. Često se zna govoriti da su nam muškarci darovali svašta, ali kada ponovno zagrebemo, vidimo da su i građanke, tj. plemkinje poput Julijane Normann ili Elizabete Pejačević, itekako znale davati neke vrijedne stvari. Vezano uz Belu Adamovića Čepinskog, našeg poznatog skladatelja, njegova udovica Paula je 1930-ih godina podosta njegovih predmeta darovala i upravo zahvaljujući njoj možemo puno toga otkriti o našem poznatom Slavoncu - objašnjava Sučić.

MUZEJ SLAVONIJE

Dakle, jasno je da su Osječanke iz građanskih, kao i Slavonke iz plemićkih obitelji darovale veliki broj predmeta koji dočaravaju nekadašnji život u Osijeku i Slavoniji. Učiteljice poput Josipe Glembay i Marije Pinterović obilježile su društveni i kulturni život Osijeka te stvorile temelje za daljnji razvoj mladih intelektualki među kojima se ističu i kustosice. Ove inspirativne žene možete upoznati do lipnja, a svake subote Muzej Slavonije nudi i besplatan ulaz od 10 do 18 sati.