Zvučna knjiga vraća nas u vremena kad je književnost bila samo usmena
Trend rasta korištenja audioknjiga sve je vidljiviji i u Hrvatskoj, poručeno je na prvom međunarodnom stručnom skupu Audiobook Afternoon, gdje je pisac Kristijan Novak naglasio da između klasične i audioknjige nema suparništva, s čime su se složili i ostali sudionici.
Platforma za audioknjige book&zvook, kroz svoj autorski i razvojni program Audioliber, posvećena je popularizaciji audioknjiga, a na skupu je okupila stručnjake iz Njemačke, Švedske i Srbije kako bi tematizirali izdavačke trendove i nove modele slušanja književnosti.
- Do sada je zabilježeno 60.000 preuzimanja naše aplikacije i imamo 35.000 aktivnih korisnika u prošloj godini. Kad kažem 35.000 aktivnih, to znači onih koji su ušli u aplikaciju i slušali, pregledavali katalog, slušali besplatne ulomke zadržavali se i vraćali. Mi primjećujemo rastući trend iz godine u godinu i u prodaji - rekla je Ljubica Letinić, suosnivačica audioplatforme book&zvook. Dodala je da je svjesna da su to mali apsolutni brojevi.
- Imamo samo 200 knjiga, a počeli smo s deset. Trebalo nam je pet godina da dođemo do prvih 100 knjiga, ali smo sada u godinu i pol dana već dosegnuli gotovo 200. To ubrzanje produkcije smatramo esencijalnim - rekla je. Istaknula je i da uglavnom objavljuju književnost te nešto publicistike i dječjih izdanja.
- Tržišta audioknjiga u Europi jako se razlikuju, zbog čega je teško govoriti o cijeloj Europi uopće. Primjerice, u Portugalu postoji relativno mali broj audioknjiga, ali tržište raste. S druge strane Skandinavija je jedno od najrazvijenijih tržišta audioknjiga u svijetu, s posebnim fokusom na Švedsku, Dansku i Norvešku - rekao je međunarodni konzultant za audioizdavaštvo i bivši audio-book ambasador Frankfurtskog sajma knjiga Carlo Carrenho, koji ima uvid u globalne trendove i razvoj audioknjiga na različitim jezičnim tržištima. Istaknuo je da je situacija u Njemačkoj kada su u pitanju audioknjige na još višoj razini jer tamo postoji duga tradicija slušanja književnih sadržaja.
- U Francuskoj audioknjige nisu bile toliko prisutne, ali posljednje dvije-tri godine tržište je znatno raslo, a platforme poput Spotifya dodatno potiču njihov razvoj. Italija također bilježi rast, iako sporijim tempom - rekao je i našalio se da je stvar s Talijanima 'što puno pričaju, ali znatno manje slušaju'. Istaknuo je da je Audible i dalje najveća platforma, a Spotify postaje sve važnija globalna platforma za streaming audioknjiga.
- Spotify funkcionira na modelu pretplate – korisnici plaćaju mjesečnu naknadu slično kao Netflix, a tradicionalne platforme s kupnjom pojedinačnih naslova manje su atraktivne za korisnike - kazao je Carrenho.
- U Srbiji je tržište audioknjiga počelo živjeti 2019. godine - rekao je Nenad Iđoški, osnivač platforme Knjiga priča, koja je kao tvrtka službeno pokrenuta 2020. godine. Iđoški je napustio fakultet kako bi se potpuno posvetio razvoju projekta, a platforma danas nudi više od 230 audioknjiga. Dodao je da tržište bilježi kontinuiran rast interesa te sve veću profesionalizaciju ponude.
Pisac Kristijan Novak smatra da će zvučne knjige tek zaživjeti u Hrvatskoj, za nekoliko godina. Kaže da najviše voli slušati publicističke naslove, a kad su književna djela u pitanju, draži mu je tradicionalni 'papirnati format' kako bi se mogao vraćati na neke rečenice.
- Ne mislim da zvučne knjige kvare doživljaj. Naprotiv, mislim da kada netko dobro čita, doživljaj može biti i jači. Ovo je prelazak iz čitanja u slušanja, drukčije su dinamike i s vremenom će se iskristalizirati komu više odgovara čitanje, a komu slušanje - kazao je Novak.
Kvizašica i prevoditeljica Morana Zibar smatra da je zvučna knjiga odlično sredstvo za produbljivanje koncentracije slušanja.
- To nas vraća u vremena kada je književnost bila samo usmena - rekla je Zibar.
