U Slavonskom Brodu može se pogledati predivna izložba, naslova "Mia Čorak Slavenska: Ljubav i aplauz". Posvećena je slavnoj Brođanki, prvoj hrvatskoj primabalerini, rođenoj 20. veljače 1916.

Darivana građa

Muzej brodskog Posavlja za 110. je obljetnicu njezina rođenja posjetiteljima predstavio dirljivu i inspirativnu priču o njezinu životu i svjetskoj karijeri. Izložena je građa koju je Maria Ramas, Mijina kći, darovala brodskom Muzeju.

U tadašnjem Brodu na Savi Hedviga Palme Čorak i Milan Čorak, ugledni ljekarnik, dobili su Miju. Rođena je u vrijeme kada je ruski balet gubio na popularnosti i time stvorio priliku za otkrivanje novih puteva. Počela je plesati s četiri godine i od svoje rane mladosti posvetila se plesu i baletu. Stručnu poduku u baletu dobiva najprije u Zagrebu, a studij plesa nastavlja u Beču.

S dvanaest godina počela je raditi samostalne programe i nastupati na plesnim solovečerima, s trinaest je već bila solistica, a s osamnaest godina postaje prva hrvatska plesačica koja je ponijela naslov primabalerine te potpisuje ugovor sa zagrebačkim Hrvatskim narodnim kazalištem.

Nakon završetka studija u Beču započela je impresivnu međunarodnu karijeru. Sudjeluje s hrvatskim narodnim plesom na Plesnoj olimpijadi Olimpijskih igara u Berlinu 1936. i plesnom točkom koju je nazvala Iz moje domovine postiže svoj do tada najveći uspjeh osvojivši prvu nagradu. Zvijezda je bila rođena, te su slijedile mnogobrojne inozemne ponude i međunarodni angažmani. Nastupa u Pariškoj operi i Monte Carlu, gdje se pridružuje glasovitom Ruskom baletu Mjasinova i nastupa na pozornicama brojnih gradova diljem svijeta, a trogodišnju svjetsku turneju završava u Americi 1941., gdje niže uspjeh za uspjehom kao primabalerina u svjetski poznatom Metropolitanu.

Odličnim kritikama pobudila je veliko zanimanje javnosti, a plesni su joj partneri neki od najpoznatijih plesača svih vremena. Plesačku veličanstvenost još je više naglašavala njezina crvena kosa i pojava kojom je zračila. Okušala se i na filmu, u Smrti labuda, koji je osvojio prvu nagradu na natjecanju umjetničkog filma u Parizu.

Baletni studio

Nakon Drugog svjetskog rata Mia se udaje za Kurta Neumanna, austrijskog glumca, s kojim ima jedno dijete, kćer Mariju. U New Yorku 1960. otvara baletni studio te se sve više posvećuje pedagoškom radu. Nakon tri godine, 1963., konačno napušta kazališne daske i do početka osamdesetih predaje na Kalifornijskom sveučilištu, nakon čega odlazi u mirovinu. Preminula je u Los Angelesu 2002.

Bila je jedna od najvećih baletnih umjetnica svijeta 20. stoljeća, koja je ljepotom, gracioznošću i harmonijom plesnog koraka tijekom duge karijere postigla velik uspjeh na baletnoj svjetskoj sceni te dala izniman doprinos gradu Slavonskom Brodu kao prepoznatljivom mjestu baletne umjetnosti. Zbog toga je dobila javno priznanje i nagradu - Povelju počasne građanke grada Slavonskog Broda. Izložba je otvorena do 3. svibnja 2026.