U Magis poetry caffeu udruga Mali Nemo organizirala je književnu tribinu i promociju triju romana: "Brod za Issu" Roberta Perišića, "Rokaška Kraljevina" Matka Sršena i "FIP" Ivana Zrinušića.

Tragovi Grka

“Rokaška Kraljevina" podjednako je namijenjena djeci i odraslima te nudi jedinstven uvid u jezik, mentalitet i arhitekturu Dubrovnika. Robert Perišić, prijevodi čijih knjiga su osvojili i zahtjevnu američku kritiku, u "Brodu za Issu" također se okreće prošlosti i antici.

- To je ponajviše roman o prijateljstvu čovjeka i životinje, o povezanosti ljudi i životinja kroz civilizaciju, od najdalje povijesti. Danas, kad se grade farme gdje se milijuni živih osjetilnih bića spominju kao puki mrtvi brojevi, treba se zapitati o našem hladnom pogledu na to. O tome se također može razmišljati uz ovaj roman - govori Perišić.

Roman je slojevito i kompleksno djelo u kojemu se prepleću povijesno i fiktivno. Radnja je smještena u razdoblje grčke kolonizacije Jadrana te govori o susretima kultura, o međuodnosu s domicilnim stanovništvom i asimilaciji doseljenika s područja sirakuške kolonije na otoku Visu (Issa).

- Došao sam na tu ideju kada sam shvatio da postoje određeni tragovi antičkih Grka koji su osnovali Issu prije otprilike 2400 godina. Ne postoje samo arheološki ostaci, kameni spomenici i slično nego i tragovi u prirodi koji su zadržali duh toga vremena, nešto što su oni donijeli sa sobom. To me inspiriralo na priču o dugom trajanju stvari, o kontinuitetu kroz prirodu, o ljudskim tragovima u povijesti. U romanu sve pratimo kroz bijeg jednoga dječaka koji je rođen kao rob. On zajedno s mačkom bježi u novi nepoznati svijet. Osobito su mi važne i prirodne dimenzije romana, usmjerenost ne samo na ljudske likove, nego i na životinjske koji nisu prikazani bajkovito, nego razvojno i realistički. Kao ravnopravni i značajni protagonisti priče - naglašava Perišić.

I junak Zrinušićeva romana "FIP" razvija istinsku povezanost s prirodom kroz brigu o mačku kojeg pokušava izliječiti od teškog virusa. Ono što je bitno u ovome romanu jest upravo liječenje drugoga, a posredno i sebe. To je i roman o ljubavi koja se aktivira slučajno i nema smisao društvene perspektive nigdje drugdje osim u širokom prostoru osjećaja preko kojih se izlazi iz sebe.

LAURA BUNJEVAC

Udomljena mačka

- Fiktivna priča počela se slagati nakon nefiktivnog slučaja, odnosno iskustva s udomljenim mačkom kojeg je dokačio FIP, bolest tada službeno neizlječiva i sa sigurnim smrtnim ishodom. Eksperimentalni lijek nabavljao se podzemnim putevima, davao se injekcijom, potkožno, bez garancije uspjeha, bio je vrlo bolan za životinju, a tretman je morao trajati 84 dana. Glavni ljudski lik bio je tip kakvom često kličemo kao pobjedniku: uspješna tvrtka u sektoru informatičkih tehnologija, lagodan život u egzotičnom Brazilu, ukusno vince i sočno meseko... Dakle, vrhunski jahač samoga sebe. Ali nešto ipak ne štima. Onda se počeo malo rítati, onako nagonski, da bi mu borba za život drugoga, mačka uz kojeg se vezao nakon povratka u rodni Osijek, omogućila da konačno tog sebe izbaci iz sedla - objašnjava Zrinušić.

Ova priča ima logiku bolnog uskrsnuća, a u njoj Zrinušić startno preuzima i zatim naglo mijenja naslijeđene koordinate panonskih junaka. Čitateljici i čitatelju koji o navedenome i ne moraju voditi računa ovaj će roman biti iskustvo drame, za koju nekako znamo da ipak nije izmišljena. n