U Klubu knjižare Nova predstavljene su dvije knjige filozofa Damira Barbarića "Tragovima hrvatske filozofije" i "Ubrzanje". Prvo djelo čini značajan prilog dosad nepostojećem, ali potrebnom prikazu povijesti hrvatske filozofije, a drugo kritički analizira ulogu novca, kredita i kapitala u globalnom društvu vođenom imperativom beskonačnoga rasta. Na predstavljanju su uz autora sudjelovali i Filip Grgić, Boris Kožnjak, Boško Pešić i Petar Šegedin.

Barbarić ističe da se promoviranje kosi s postavkama filozofskog života, stoga svoje knjige ne predstavlja već godinama, ali Osijek je, kaže, ipak iznimka zbog voljene knjižare i kazališta.

- Ako ćemo ozbiljno proučavati hrvatsku filozofiju, moramo više obratiti pozornost na one koji su dali najveći doprinos dosad. Činjenica je da u zagrebačkom Institutu dobrih godina istražuje odnos hrvatske filozofije, što nije lako, sada se više zna i govori. Istražuju se stara izdanja i zapisi, a danas postoje i književni zahvati koji će sigurno poslužiti kao podloga korpusu hrvatske filozofije. Što se tiče "Ubrzanja", snažan naglasak je na metafizici i psihologiji. Ono unutarnje, nagonsko ubrzanje leži u temelju ubrzanja vremena i prostora. Mir i spokojnost postaju zapostavljeni dok pokušavamo ispunjavati zadane ciljeve. Knjiga tako propituje ekonomiju s obzirom na psihologijski i antropologijski smisao njezinih središnjih kategorija potrebe i žudnje, kao i njihova odnosa spram neizvjesne budućnosti čovjeka - govori Barbarić.

Profesor filozofije, Boško Pešić, ističe "Ubrzanje" kao vrsnu genealogiju slučaja koja pokazuje kako smo danas dospjeli tamo gdje jesmo.

- Barbarić nas čak i zadužuje filozofskim nazivljem. Od metafizike bivanja do ekonomskog i političkog kretanja kao dimenzija čovjekove egzistencije, riječ je o razradi fizikalne i metafizičke cjeline. Knjiga donosi sjajne uvide i pokazuje genealogiju slučaja kroz ljudsku narav. Autor ne ostaje bez uvida u suvremenost te navodi tzv. umjetnu inteligenciju, shvaćenu kao sveobuhvatni računski pogon koji predstavlja nastavak ubrzanja. Važno je shvatiti da se kapitalizam pokazao kao samorazarajuća struktura, a vrijeme koje se ubrzava – razara nas. U knjizi nalazimo i odgovor na pitanje kako smo od solidnih istraživača istine i smisla postali egoistični tragači za interesom. Upravo zato što nam se sugerira da je naš svijet na izdisaju, o ovoj bi se knjizi trebalo još dugo razgovarati - naglašava Pešić.

Recenzent Šegedin ističe širinu "Ubrzanja" kroz činjenicu da se živi radi maksimalne učinkovitosti u što kraćem vremenu.

- U središtu razmatranja nalazi se ubrzanje koje zadire u sve sfere zapadnog društva, reflektirano kao unutarnji pritisak koji pogađa svakoga posebno. Bez jasnog uzroka živi se pod stalnim stresom. Djelo se obraća doista svakome jer je ubrzanje fenomen suvremenog društva. Barbarić smatra da se ono može pojmiti isključivo filozofijski jer je kretanje pokrenuto iznutra. Živa sila tjera i goni biće u neprekidnoj mijeni, a novi život nosi žudnju da se održi što je više moguće poprimajući pleoneksični karakter. Siloviti proces ide dalje, no spasonosni obrat leži u životu u duhovnosti umjesto vlasništva.

Grgić dodaje i da je "Tragovima hrvatske filozofije" značajno djelo nazivajući ga "putokazom za razmišljanje".

- Knjiga sažima sve što je nacionalna filozofija uopće, kada započinje te koja je uloga filozofije u kulturnom i duhovnom životu naroda. Riječ je o širokom području jer ubrajamo filozofiju od 15. stoljeća nadalje, a smatramo da joj pripadaju i mislioci iz 12. stoljeća dok neki začetke hrvatske filozofije pronalaze već u 9. stoljeću. Opravdano je Fausta Vrančića ili Ruđera Boškovića uvrstiti u povijest hrvatske filozofije jer većina filozofa prije 19. stoljeća nije pisala na hrvatskom jeziku, nego na latinskom ili talijanskom, a mnogi nisu ni djelovali na prostoru Hrvatske. Filozofija nije samonikli fenomen, već nastaje iz prethodne građe, stoga je važno poznavati začetnike nacionalne filozofije - zaključuje Grgić.