Projekt "Zagorka povezuje" po prvi put nudi mentorsku mrežu mladim hrvatskim novinarkama
Polaznice će imati priliku učiti od najboljih istraživačkih novinarki
Sindikat novinara Hrvatske, u suradnji s Britanskom ambasadom i s podrškom Švedske ambasade, započeo je sjajan projekt "Zagorka povezuje" koji spaja novinarke u Hrvatskoj, Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori s ciljem uspostave profesionalnog modela mentorstva. Riječ je o mentorskoj mreži u kojoj je 12 sretnih, mladih novinarki dobilo priliku za mentoriranje od strane 12 najboljih istraživačkih novinarki Hrvatske, a svaka je dobitnica nagrade "Marija Jurić Zagorka". To su; Mirjana Rakić, Maja Sever, Nataša Božić Šarić, Nataša Skaričić, Silvana Menđušić, Ivana Dragičević, Sanja Modrić, Tena Perišin, Anka Bilić Keserović, Dora Kršul, Silvija Šeparović i Irena Frlan. Projekt osigurava godišnje mentorstvo s iskusnom novinarkom, radionice, predavanja i umrežavanje te priliku za sudjelovanje na međunarodnim seminarima. U Švedskoj ambasadi u Zagrebu službeno je otvoren projekt, a voditeljica projekta Mila Moralić otkrila je kako je on uopće i nastao.
- Hrvatska javna televizija umjesto da stvara sadržaje od javnog interesa, često često gluposti. Jedna od takvih serija je čovjek koji putuje Hrvatskom i govori turistima lažne informacije o hrvatskoj kulturi i tradiciji. Jedna od njih bila je da je tradicija uhvatiti kip Marije Jurić Zagorke za grudi, to je bilo snimljeno i emitirano na hrvatskoj narodnoj televiziji. Kada je objavljeno, bile smo jako iznenađene i Ivana Dragičević odlučila je javno progovoriti, ali i okupiti sve nas. Zagorka je pionirka hrvatskog novinarstva i zato smo je odlučile prisvojiti kako spada. Nismo imale jasnu viziju, ali kada smo se našle s ambasadoricama razvio se cijeli projekt. Htjeli smo pomoći mladim novinarkama da razviju svoju profesiju, pružiti im podršku i istinsko mentorstvo što mnoge, nažalost, nikada ne dožive jer budu bačene u vatru. Regrutirale smo mentorice i objavile natječaj. Odaziv je bio sjajan i zaista vjerujemo da će ovaj projekt imati dugu i uspješnu budućnost. - naglašava Moralić.
Anna Boda, veleposlanica Švedske, istaknula je da joj je velika čast ugostiti takvu veliku grupu profesionalnih žena.
- Novinari pričaju priče koje mogu imati veliki utjecaj, a novinarstvo može doista biti toliko snažno da zaustavi korupciju, zaštiti ljudska prava i demokraciju, promijeni zakone, inspirira inicijative, bude glas za one one koji ga nemaju i oblikuje kako vidimo svijet. Fantastično je što mnoge od vas to već rade u svom poslu. Švedska, Hrvatska i Ujedinjeno Kraljevstvo možda imaju drugačiju povijest, ali dijelimo istu vjerovanje da je su slobodni, rezilijentni i raznoliki mediji ključni za demokraciju. - rekla je Boda.
Veleposlanik Ujedinjenog Kraljevstva, Javed Patel, naglasio je kako smatra da muškarci trebaju više razgovarati o ženskim pravima i potpori ženama.
- Ne trebaju samo žene biti tu jedna za drugu, već svi mi kolektivno kao društvo trebamo pružiti podršku. Jako sam ponosan što moja Ambasada podržava projekt jer zaista je teško vrijeme za novinarstvo. Proveo sam tri mjeseca u Hrvatskoj i zemlja je predivna, ali nisam naivan i vidim ono što se događa u državi. Nedavno je muškarac na zagrebačkom trgu gazio ruže postavljene za žrtve femicida, ne mogu zamisliti koliko je teško novinarkama vidjeti tako nešto. To se događa u cijelom svijetu i okoliš je puno napetiji nego ikad, to je kontekst ovog projekta i zato je naša suradnja izuzetno važna. Danas sam ovdje jer sam imao fantastične mentore u svojoj karijeri koji su mi rekli da sam dovoljno dobar i zato svi trebaju taj vjetar u leđa. Mentori će inspirirati nove generacije, a polaznice su zaista u sigurnim rukama. Nadam se da će projekt potrajati i da će novinarke izazvati donositelje odluka i držati nas sve odgovornima jer vlade su snažne samo ako novinari rade svoj posao. - ističe Patel.
Nagrađivana istraživačka novinarka Telegrama nabrojala je ključne probleme s kojima se susreću novinari.
- Postoje brojne prijetnje i napadi kada se bavite istraživačkim novinarstvom jer uvijek postoji mogućnost tužbe, a imamo i veliki problem sa SLAP tužbama moćnika koje usporavaju istragu. Imamo manjak transparentnosti državnih tijela tako da je zaista teško doći do informacija, novinari općenito ne rade u dobrim uvjetima zbog niskih plaća. Naši izvori se boje da će ih tužiti zbog svjedočenja i nakon donošenja Lex AP-a vidjeli smo taj pad poziva, ako i žele razgovarati, žele se naći uživo na skrivenim mjestima. Jasno je zašto je taj zakon izglasan. Imamo i problem s novim zakonom o medijima, još uvijek ga čekamo, ali nismo sigurni hoće li doći jer se naša ministrica medija ponaša kao da ne upravlja medijima. Također, postoji pitanje i umjetne inteligencije u novinarstvu kao i dezinformacija, no primjećujem i da društvo ne vidi ponekad novinarstvo kao javno dobro i vjerujem da je to najveći problem. - otkriva Dora Kršul.
Ipak, situacija s novinarstvom u Švedskoj iako je bolja, susreće se s novim izazovima.
- Mi imamo dosta snažan zakon o transparentnosti i možemo doći do puno dokumenata, presuda i informacija. Možete pitati za bilo što i uglavnom ćete to i dobiti. Iako, bilo je regulacija nedavno i promjena zakona koje su otežali taj proces, idemo u krivom smjeru. Postoje promjene glede baze podataka koja je nekad bila lako dostupna i to je bila velika promjena za istraživačke novinare, sada te informacije morate tražiti od sudova. Policija može prisluškivati pozive i to je problem s izvorima. Danas svi od straha žele biti anonimni, ali kao novinari dužni smo ih zaštiti. - dodaje Jessica Ziegler, dobitnica nagrade za najbolju novinarku Švedske 2025. godine.
