Hrvatsko društvo likovnih umjetnika usvojilo je kustoski koncept za 38. Salon mladih, najveću izložbenu manifestaciju nacionalnog značaja za suvremene umjetnike do 35 godina. U više od 55 godina postojanja, Salon je predstavio više od 3600 umjetnika i u svakom svom izdanju generirao nova imena na hrvatskoj umjetničkoj sceni.

Odnos prema prošlosti

Za nadolazeće izdanje Salona, krajem 2026. godine u Meštrovićevom paviljonu u Zagrebu (Domu HDLU), odabran je koncept kustosa Darija Vugera ANEMOIA, odnosno čežnja za prošlosti.

Dario Vuger

JOSIP PRATNEMER

- Bili smo pozitivno iznenađeni i drago nam je što možemo iz ove periferne pozicije u Zagrebu postaviti izložbu koja je refleksija ne samo naših umjetničkih i estetskih afiniteta nego i onoga što smo identificirali kao tendenciju vizualne kulture u širem smislu posljednjih godina. Koncept izložbe posvećen je načinu oblikovanja pitanja i problematike našeg odnosa prema prošlosti u kontekstu suvremenih vizualnih praksi. Anemoia, kao čežnja za prošlosti koju nismo nikada proživjeli ili koja kao takva nije nikada postojala, važan je simptom našeg društvenog, estetskog i potrošačkog okoliša - da ne govorim o onom političkom i ekonomskom, a u kojem sintetičke i hibridne prošlosti signaliziraju temeljit zaokret u našem odnosu prema budućnosti. To, dakle, nije samo pitanje nostalgije nego i onoga što Grafton Tanner naziva foreverizmom, tendencije suvremene kulture da “ovjekovječuje” svoje proizvode čineći ih virtualno beskrajnim izvorom potrošačkih sadržaja, a što vidimo ponajbolje u fenomenima re-bootova, re-makeova i spin-offova. To je ono što čini naš svakodnevni okoliš, ono s čime smo u implicitnom dijalogu kroz naše potrošačke navike, slobodno vrijeme, komunikaciju i odnose s drugima preko društvenih mreža, na kojima se i sami pojavljujemo kao “ovjekovječeni” - govori Vuger.

Umjetnici daju poseban likovni izraz tim tendencijama, ulazeći u dijalog sa suvremenom kulturom ili stvarajući djela koja su rezultat utjecaja okoliša na promišljanja, razumijevanje stvaralačkih mogućnosti i samorazumijevanje uloge umjetnika u dobu kada svi proizvode vizualne sadržaje.

- Radovi izabrani za izlaganje na Salonu u tom su pogledu konceptualno veoma raznoliki, ali mi smo pritom zadržali fokus na nekoliko ključnih elemenata, koje smo naglasili u samom pozivnom pismu, a koji se mogu opisati i željom da postav izložbe ima karakter estetizirane kakofonične atmosfere u kojoj mnoštvo radova stavljenih u (ne)opravdan dijalog simbolizira hibridnost i sintetičnost naše suvremene stvarnosti, koja kao da se i sama nalazi na krivoj strani pokretnih stupa, koračajući u budućnost ona se jednakom brzinom povlači u prošlost samo da bi u konačnici ostala tu gdje jest - objašnjava Vuger.

Kustoski tim čine Miran Blažek, Leandra Agazzi i Vuger, a osim promocije mladih umjetnika program će uključivati i međunarodnu konferenciju koja će se baviti problematikom i fenomenologijom “lokalnih i globalnih nostalgija”.

Miran Blažek

OSOBNA ARHIVA

- Računamo na goste iz SAD-a i Japana, da nam donesu svoje uvide u nostalgične tendencije svoje pop-kulture, ali i lokalne stručnjake, istraživače, kustose i umjetnike, da pridonesu dijalogu o fenomenu koji oblikuje infrastrukturu suvremenog mišljenja na gotovo jeziv način. Nadam se da ćemo tijekom trajanja izložbe uspjeti doći do nekih produktivnih doprinosa toj problematici. Osim izabranih umjetnika preko natječaja, mi smo kao kustosi pozvali nekolicinu umjetnika da svojim radovima uspostave konceptualnu i estetsku matricu onoga što ćemo u konačnici izvesti sa samim postavom jednom kada sve bude producirano i okupljeno na jednom mjestu, tako da se svim tim radovima veselimo s jednakim entuzijazmom. Među pozvanim umjetnicima su Leo Pavlović, Ivana Ljubičić, Teuta Gatolin, Ivona Pupačić, Nikola Pjevačević, Dorian Trepić i Filip Radić - otkriva Vuger.

Jezik generacije

Žiriranje je nedavno završeno, a za odabir umjetnika zaslužni su Leandra Agazzi, Miran Blažek, Martina Miholić, Zlatko Kozina, Dario Vuger i Josip Zanki. Anemoiju je i Blažek prepoznao kao vitalni jezik generacije.

- Broj prijavljenih radova poprilično je solidan, oko 130 prijava iz cijele Hrvatske. Ugodno smo iznenađeni reakcijom mladih na koncept Anemoije, smatram da su u dobroj mjeri prepoznali što koncept komunicira i što želimo postići natječajnim tekstom. Izložba ovog karaktera ima svoj format, prije svega prostorni, tako da neki od sjajnih radova ipak u sklopu cjeline, nažalost, nisu našli svoje mjesto. Zadovoljan sam cjelinom koju smo zaokružili i s kojom ćemo dalje raditi. Također, neki su od mladih autora, za koje smo smatrali da svojim radom odgovaraju zadanom konceptu, direktno pozvani od kolege i mene da predstave svoj novi rad - dodaje Blažek.

Riječ je o jeziku popularne kulture mladih, njihovu ehu atmosfere koju osjećaju i pokušavaju doživjeti u svom iskustvu, o autoreferencijalnim, introspektivnim radovima. Nekoj vrsti “Povratka u budućnost”.

- Prepoznali smo da koncept savršeno komunicira s generacijom, što je, u biti, u samoj srži tradicije Salona mladih. Kao i uvijek, zastupljeni su svi mediji, svi jezici, strategije i prakse. Nadolazeći Salon poseban je doduše po tome što smo kolega Vuger i ja dugi niz godina među rijetkima koji su dobili ovu priliku a da nismo iz ili u Zagrebu. Naravno da nam je zbog toga drago, ali to govori o još nekim fenomenima. S druge strane doživljavam ovu priliku kao integralni dio rada sa svojim studentima na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku, kao i projekata Međunarodnog studentskog biennala koji su prethodili ovoj inicijativi - zaključuje Blažek.