U popratnom programu 9. Filmskog festivala glumca, što se upravo održava u Vinkovcima, DOKUoptik, u dvorani vinkovačkog GK "Joza Ivakić" prikazan je dokumentarac "Slavko Kopač: Barbarska profinjenost", u režiji Dražena Majića, a prema scenariju i u produkciji predsjednice udruge ArtRecontre Tamare Floričić.

Životni put

Autori filma o Kopaču (Vinkovci, 1913. - Pariz, 1995.), jednom od najznačajnijih likovnih umjetnika Hrvatske, ali i Europe, u Parizu je bio glavni tajnik i kustos kolekcije L'Art Bruta, kažu kako se radi o višegodišnjem, zahtjevnom i izrazito inspirativnom projektu. Tamara Floričić ističe da je stvaralaštvo Slavka Kopača zaslužilo snažnu međunarodnu afirmaciju.

USTUPLJENO

- Ogromno mi je zadovoljstvo i inspiracija sudjelovati u projektu koji prezentira bogato nasljeđe Slavka Kopača. Riječ je o umjetniku čije je stvaralaštvo nadilazilo granice Hrvatske, Francuske i Italije, gdje je živio i radio, a danas zauzima značajno mjesto na svjetskoj likovnoj sceni. Snimanje filma bilo je i svojevrsno putovanje kroz Kopačev život. Pratili smo ga od vinkovačkih početaka, preko Zagreba i Francuske, pa do Italije i natrag. Njegov životni put bio je fascinantan, ali i zahtjevan, obilježen ratom i selidbama, no on je uvijek težio samo stvaranju svoje umjetnosti – pojasnila je Tamara Floričić i podsjetila kako se udruga ArtRecontre i dalje predano bavi afirmacijom Kopačeva rada.

- Organiziramo izložbe, realizirali smo film i uspostavili kontakte s institucijama poput Centra Pompidou, Accademia del Disegno i Fondation Dubuffet, koje visoko vrednuju njegov doprinos umjetnosti. Ovim filmom željeli smo odati posebnu počast velikom umjetniku, i na tome ćemo i dalje ustrajati – rekla je Tamara Floričić.

Redatelj dokumentarca o znamenitom europskom slikaru, Dražen Majić, podsjeća kako je cijeli projekt trajao otprilike tri godine.

- Prvu godinu posvetili smo prikupljanju informacija, pri čemu su nam od velike pomoći bile knjige o Kopaču objavljene u Francuskoj. Sljedeće dvije godine posvetili smo snimanju u Lilleu, Parizu, Luzani, na Azurnoj obali, ali i u Vinkovcima, Osijeku i Zagrebu. Ekipa je bila malena, nas četvero ili petero, i sve smo sami organizirali – rekao je Dražen Majić, dodavši da je film već prikazan na nekoliko značajnih događaja.

- Prikazali smo ga na Pulskom filmskom festivalu, potom u Firenci na otvaranju velike konferencije posvećene Kopaču, a prošlog tjedna održali smo i zagrebačku premijeru u KIC-u. Reakcije publike bile su izvrsne, i nadam se da će tako biti primljen i ovdje u Vinkovcima – rekao je Dražen Majić i dodao kako su reakcije publike pozitivne jer mnogi gledatelji kažu da do sada nisu vidjeli ovako temeljit film o hrvatskom autoru. Film, koji traje sat i pedeset minuta, duboko ulazi u Kopačevo stvaralaštvo, a većina sugovornika u filmu su vrhunski stručnjaci iz Francuske i Italije, koji ističu da Kopač pripada važnim europskim umjetnicima druge polovine 20. stoljeća. Tijekom snimanja redatelja je posebno fascinirala Kopačeva osobnost.

Drugi plan

- Bio je izrazito introvertiran i nije volio govoriti o sebi, vlastitu umjetnost često je stavljao u drugi plan jer mu je kao kustosu upravo ta kolekcija bila prioritet - zaključio je Dražen Majić.

Podsjetimo, Slavko Kopač je diplomirao na tadašnjoj zagrebačkoj Kraljevskoj umjetničkoj akademiji 1937. godine i svojim radovima iskazivao dužnu zahvalnost mentoru Vladimiru Beciću i realističkoj i postimpresionističkoj tradiciji, u kojoj je školovan, a poslije je u Francuskoj smatran istinskim vizionarom i pionirom u upotrebi neslikarskih materijala, a od 1939., u dodiru s kolorističkim fasetama Lea Juneka, sve više naginje ekspresionizmu. Zbog rata prekida boravak u Francuskoj, pa neko vrijema predaje u Mostaru, no već 1943. odlazi u Firencu, gdje se bitno udaljuje od realnog i akademskog. U Pariz se konačno vratio 1948. Uskoro je počeo surađivati s Jeanom Dubuffetom. Više od trideset godina su istraživali, radili i sakupljali djela L'Art Bruta, sirove umjetnosti. Surađivao je i s Andréom Bretonom. Izlagao je u nadrealističkoj galeriji À l'étoile scellée te s velikanima poput Maxa Ernsta, Mana Raya i Renéa Magrittea.