Predavanje i predstavljanje knjige dr. sc. Mate Kapovića "Jezični savjetnik za 21. stoljeće" u sklopu projekta FUZ&JA održano je u svečanoj dvorani osječkog Filozofskog fakulteta. Riječ je o desetak poglavlja koja govore o aktualnim temama vezanim uz hrvatski jezik, od klasičnih pitanja poput naglasaka i pisanja ije/je do popularnih misterija; postoji li uopće "burek sa sirom"?

- Tu su i poglavlja koja se bave posebnim problemima, kao što su izrazi "nema škole" i pozdrav "bog" u raznim varijantama. Knjiga je namijenjena svima koji se zanimaju za jezik, ali i učitelji u njoj mogu pronaći korisne savjete kako određene jezične sadržaje predavati djeci u školi. Namjerno je nazvana jezičnim savjetnikom jer se u uobičajenim jezičnim savjetnicima često ne mogu pronaći objašnjenja. Ovdje se, međutim, objašnjava zašto je nešto tako - govori Kapović.

Poanta lingvistike nije u tome da ljudima govori kako trebaju govoriti, nego, kao i sve znanosti, govori o jeziku tako da ga znanstveno analizira i pokušava objasniti. Nema "velikih" problema s jezikom, nego je glavni problem u našem odnosu prema jeziku, ističe.

ELENA LUKIĆ

- Ne smatram da standard ima neke velike probleme niti da ga treba radikalno mijenjati, čak ga i branim. Upravo oni koji najviše žele propisivati kako se treba govoriti, često idu protiv postojećeg standarda. Htjeli bi mijenjati ono što je već propisano kao standardno. Zato mislim da trebamo promijeniti odnos prema jeziku, trebamo na jezik gledati znanstveno. To znači da ga ne promatramo kao nešto što treba popravljati, nego kao sustav koji treba proučavati, analizirati i razumjeti. Naravno, postoji standard, ali ne smijemo ga mistificirati. To je jedna od glavnih poruka knjige - dodaje.

Anglizmi danas postoje u gotovo u svakom govoru i pismu, ali od toga se jednostavno ne može pobjeći.

- Problem nastaje kada se ljudima govori da nešto "ne smiju" govoriti, da je to "nepravilno" ili da "nisu dobri Hrvati" ako koriste neke strane riječi. Ljudi imaju pravo koristiti riječi koje žele. To se ne može raditi nasilno, recimo, kroz lektorske zahvate koje autor ne želi ili kada se sve to opravdava nekakvim kvaziznanstvenim argumentima - zaključuje.