Roman Mirka Ćurića "Svirači čarobnih frula" proglašen je najboljim rukopisom na književnom natječaju Knez Trpimir - natječaj za najbolji neobjavljeni hrvatski povijesni roman, koji je Gradska knjižnica Kaštela ove godine raspisala osmi put s ciljem poticanja književnog stvaralaštva s temom hrvatske povijesti, s naglaskom na povijesnim temama s područja Kaštelanskog zaljeva.

Premijerno predstavljanje romana je 8. prosinca u Nadbiskupovu kaštelu u Kaštel Sućurcu, u povodu obilježavanja Dana Gradske knjižnice Kaštela, u organizaciji te kulturne ustanove. Tiskano izdanje romana bit će predstavljeno uz uprizorenje nekoliko odlomaka. Roman je objavila Naklada Bošković u sunakladništvu s Gradskom knjižnicom Kaštela. Prosudbeno povjerenstvo ocijenilo je rukopis "Svirači čarobnih frula" najboljim romanom s temom iz hrvatske povijesti koji je stigao na ovogodišnji književni natječaj Knez Trpimir. "Otkriće je za široku publiku, kao i za sladokusce povijesnih činjenica. Izdvaja se među ostalim romanima pristiglim na natječaj te vjerujemo kako će zbog toga privući čitatelje svih naraštaja", zaključak je Povjerenstva.

- Odluku o najboljem rukopisu donijelo je Povjerenstvo: Nevenka Nekić, književnica, publicistica, povjesničarka i slikarica; Đuro Vidmarović, književnik, publicist, književni i likovni kritičar, prevoditelj, povjesničar i diplomat, i Hrvoje Hitrec, književnik, romanopisac, dramski pisac, filmski i televizijski scenarist - ističu u Gradskoj knjižnici Kaštela.

Više ili manje mnogima nepoznata sveza Beča i Đakova u liku skladatelja Jakoba Haibela početkom 19. stoljeća podloga je romana, s podnaslovom koji pojašnjava da je riječ o povijesnom ljubavno-glazbenom proznom djelu. Roman je intrigantan i zbog činjenice što je Jakob Haibel, skladatelj i tenor, jedan od onih koji su u Mozartovo doba plijenili pozornost glazbene javnosti, bio oženjen Sofijom, sestrom Mozartove žene Constanze, čime se autor obilno koristi na način da je u mnogim dijelovima romana genijalni austrijski skladatelj zapravo protagonist, osobito u sjajnim opisima živahnoga glazbenog života u Beču svršetkom 18. stoljeća, kazališta i kazališnih družina, zabavišta s brojnim publikom. Bilo je to Mozartovo doba, koje je završilo ubrzo nakon Amadeusove smrti, a gotovo posve utihnulo u godinama Napoleonovih osvajanja. Jakob Haibel, skladatelj i tenor, daroviti sin suknara, bio je oženjen boležljivom ženom, uz djecu koja su rano umirala, a ljubovao je sa Sofijom Weber. Nedugo nakon što je postao udovac, Sofiju je učinio svojom novom suprugom. Vjenčali su se u Đakovu.

Naime, kada je zamro glazbeni životu u Beču, mnogi su glazbenici potražili posao na "periferiji" Monarhije. Jedan od njih bio je i Jakob, koji je došao zajedno sa Sofijom u Đakovo, gdje je tada stolovao biskup Mandić, ljubitelj glazbe. Haibel je ondje postao katedralnim zborovođom, skladao crkvenu glazbu, a naposljetku i rekvijem u počast biskupu Mandiću. Autor se vješto služi dokumentima iz toga doba, pismima koja svjedoče o burnoj vezi Mozarta i Constanze, ulazeći duboko u njihov odnos već od prvih susreta pa do potresnoga opisa Mozartove smrti, baš kao što vrlo slikovito, nadahnuto i proučeno opisuje ozračje u kojemu su djelovali Amadeus, Haibel i brojni drugi skladatelji.

S posebnim osjećajem autor prikazuje Đakovo onoga doba, mirnu slavonsku oazu koja prima došljake, Đakovo koje već tada postaje privlačnim kulturnim središtem. U svemu, hrvatska je književnost na dobitku – pojavio se povijesni roman vrlo netipičan, originalan, s protagonistima koji nisu kraljevi i knezovi hrvatski, nego kraljevi i knezovi glazbe u srednjoj Europi svršetkom 18. i početkom 19. stoljeća, od kojih je jedan dugo djelovao i u Hrvatskoj. (Hrvoje Hitrec, izvadak iz recenzije rukopisa Svirači čarobnih frula).

Prethodno raspisani natječaji za neobjavljeni hrvatski povijesni roman Knez Trpimir izazvali su veliko zanimanje javnosti i uključenost poznatih hrvatskih književnika, ali i mladih, javnosti nepoznatih, autora. Svrha je tog natječaja obogaćivanje žanrovske raznolikosti hrvatske književnosti te poticanje zanimanja za hrvatsku povijest, povijesni roman i književno stvaralaštvo. Cilj natječaja je i upoznavanje šire javnosti s događajima iz hrvatske povijesti na što zanimljiviji način, a što bi trebalo biti postignuto upravo u ovakvoj formi.