U povodu obilježavanja Mjeseca hrvatske knjige Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek organizirala je predstavljanje znanstvene monografije doc. dr. sc. Vedrane Živković Zebec pod nazivom "Sanonit iz Osijeka – književno stvaralaštvo za djecu Ante Gardaša". Podijeljena u četiri cjeline s obzirom na autorove vrstovne preokupacije, monografija je većinom posvećena Gardaševim romanima po kojima je najpoznatiji i koji čine središnji dio njegova opusa.

"Sanonit iz Osijeka"

- Obuhvatila sam cijelo Gardaševo stvaralaštvo za djecu, i poeziju i kratku prozu, koja obuhvaća priče, bajke, fantastične priče i romane. Romani su najprepoznatljiviji, najviše se čitaju i smatraju se najuspješnijim. Tim dijelom stvaralaštva do sada se i bavila znanost u području hrvatske dječje književnosti, a to je ujedno bila i tema moje disertacije. Monografiju sam zatim dopunila drugim, manje istraženim dijelovima njegova stvaralaštva. O nekim se segmentima gotovo uopće nije pisalo, pa sam ih odlučila obuhvatiti i stvoriti jednu cjelinu u toj monografiji. Kada sam započinjala s temom doktorata i birala područje istraživanja, uvijek sam bila usmjerena prema regionalnim književnicima jer smatram da se mi koji se bavimo znanošću o dječjoj književnosti, književnosti i kulturi općenito, trebamo baviti i regionalnim autorima. Mislim da jednostavno trebamo afirmirati te zavičajne književnike jer na taj način oni postaju dio kulturne baštine i time čuvamo njihovo stvaralaštvo - objašnjava Živković Zebec, koja je ujedno i članica Hrvatske udruge istraživača dječje književnosti.

Tijekom istraživanja autorica je pronašla mnogo zanimljivosti koje su široj populaciji do sada bile nepoznate.

- Gardaš je puno pisao o Slavoniji iako je rodom iz Bosne. Cijeli je svoj život, djetinjstvo i kasniji rad proveo u Slavoniji. To je snažno utjecalo na njegovo stvaralaštvo, pa je Slavoniju na različite načine uključivao u svoja djela. Djeca, odnosno likovi, putuju kroz slavonske predjele i različita mjesta, a on u to uključuje i slavonsku povijest, kulturu, umjetnost i gastronomiju te na taj način pridonosi očuvanju kulturne baštine. Zanimljivo je da je pisao i poeziju za odrasle. Postoji jedan dio njegove poezije za odrasle, takozvana bećarska poezija, u kojoj opisuje hedonistički način života u skladu s bećarskim duhom koji uključuje pjesmu, ples, alkohol i muško-ženske odnose. On je i autor jedne od najpoznatijih bećarskih pjesama, "Hej, bećari", ali i himne NK-a Osijek "Grad na Dravi danas slavi". To bih posebno izdvojila jer na tom primjeru vidimo koliko on pridonosi kulturnoj baštini našeg, i osječkog i slavonskog, kraja - govori

Što se tiče Gardaševe dječje književnosti, ona je uvijek bila po strani u odnosu prema književnosti za odrasle. Međutim, autorica primjećuje promjene u posljednjih dvadeset godina.

- Dječja književnost sve više dobiva na važnosti te se sve intenzivnije proučava, i sama književnost i njezini autori. Gardaš je bio prepoznat kao autor čija su djela uvrštena u lektiru, ali se znanost njime bavila nešto manje. Zato mislim, i nadam se, da je ova monografija upravo pridonijela tome da se više govori o njegovu radu i da njegovo stvaralaštvo ostane trajno zabilježeno kao važan dio naše književne baštine - naglašava Živković Zebec.