Zahvaljujući zagrebačkom nakladniku OceanMore hrvatski su čitatelji u mogućnosti upoznati se i s trećom knjigom sada već pomalo kultnog petoknjižja norveškog pisca Karla Ovea Knausgarda, romanom "Treće carstvo" ("Der tredje riket"). Podsjetimo, 2020. godine pojavila se u Norveškoj "Jutarnja zvijezda", prvi od romana budućeg petoknjižja.

PIXSELL

Jutarnja zvijezda

Godinu potom priča je nastavljena romanom "Vukovi iz šume vječnosti", potom je 2022. godine uslijedilo "Treće carstvo". Godina 2023. donijela je roman "Večernja škola" ("Nattskolen"), a prošle godine za norveške čitatelje kraju je priča privedena petim romanom nazvanim "Arendal". Naravno, u Hrvatskoj se taj ritam nije moglo slijediti pa smo mi, nakon što su prošle i pretprošle godine objavljena prva dva romana, eto sada, tri godine nakon pojave originala "Trećeg carstva", u prilici se upoznati s tom knjigom, a preostala dva dijela petoknjižja uslijedit će, pretpostavka je, tijekom sljedeće dvije godine.

A dok se to ne dogodi, treba uživati u ovome što imamo i što je za sve veći broj obožavatelja Knausgardova djela sasvim lijepa prilika za uranjanje u njegov svijet obasjan misterioznom Jutarnjom zvijezdom. Jer, podsjetimo, Knausgard je radnju svoje epopeje smjestio ponajprije u današnju Norvešku (dio se radnje zbiva i u Švedskoj, Rusiji...), stvorivši niz likova različitih po dobi, socijalnom statusu, životnim navikama i poslovima, stavovima o životu, obiteljskoj situaciji... Sve što ih, koliko god bili različiti, veže, su njihove reakcije na pojavu Jutarnje zvijezde, misterioznog svemirskog objekta koji je jednog dana "osvanuo" pred planetom Zemljom. Vidljiv je gotovo iz svakog kutka Zemlje, znanstvenici ne znaju o čemu se radi, nagađanja i teorije su brojne, ali pravog odgovora nema nitko pa se, pod sjajem tog misterioznog nebeskog tijela koje je dobilo naziv Jutarnja zvijezda, odvija život svih ljudi na planetu Zemlji, život koji postaje sve čudniji jer, primjerice, otkad se taj objekt pojavio – ljudi više ne umiru! Čak ni oni koji teško stradaju u prometnim nesrećama.

ILUSTRACIJA

Za hrvatske čitatelje novi Knausgardov roman nudi neke nam već znane likove (Syvert, Geir...), kao i već spominjane ili najavljivane događaje (ubojstvo članova jednog dark metal benda, istraživanja mogućnosti vječnog života...), ali i niz novih likova i zbivanja. Tako ćemo, primjerice, upoznati psihički vrlo neuravnoteženu slikaricu Tove čija obitelj (suprug, dva dječačića, kći tinejdžerica) pati zbog njezine bolesti, devetnaestogodišnju Line koja se zaljubljuje u karizmatičnog pjevača rock sastava Domen, bračni par Gautea i Kathrine koji su u fazi neugodne muževe ljubomore... Svi oni žive svoje živote u tim novim uvjetima postojanja čudnog nebeskog tijela i svi oni počinju se ponašati donekle drukčije no što su običavali do tada. Između ostalog, sve više i sve češće počinju razmišljati i o smislu života i postojanja, mijenjaju polako svoju osobnost i u okviru tog tajnovitog i pomalo mističnog ozračja dosežu neke nove oblike razmišljanja i zaključivanja.

Upravo to temelj je Knausgardova petoknjižja pri čemu iz knjige u knjigu u sve većoj mjeri postaje jasno kako su autorova promišljanja u najvećoj mjeri upućena pitanju mogućnosti postojanja vječnog života, odnosno stanja vječnosti. Nisu li pojavom te misterozne Jutarnje zvijezde otvorena vrata vječnosti, pitaju se neki od likova ovog (i ranijih) Knausgardovih romana, a jedan od njih, neurolog i znanstvenik Jarle, na konkretnom primjeru klinički mrtvog čovjeka koji i dalje daje znakove života mora kroz svoj znanstveni rad nazvan "Karta mozga" odlučiti je li taj čovjek živ ili mrtav.

Jedan o Knausgardovih aduta, svakako i razloga njegovog velikog svjetskog uspjeha, nedvojbeno je i njegov stil koji odiše jednostavnošću i direktnošću, a karakterizira ga velik broj dijaloga zbog čega se ove opsegom poprilične knjige (ova ima 429 stranica) čitaju brzo i lako. Pripomaže tome i činjenica da se pri gradnji kompozicije autor opredijelio za također vrlo jednostavan pristup pa svako poglavlje govori o jednom od likova čime je čitatelju olakšano praćenje zbivanja i radnje u koju nas autor zaista majstorski uvlači. Karakteristika Knausgardova stila je i često korištenje glazbe (ozbiljna, rock, pop, death i doom metal...), pri čemu i u ovom romanu kao jedan od najpodcjenjenijih svjetskih rock bendova spominje i pomalo analizira sjajni britanski boogie rock sastav Status Quo. Također je Knausgard sklon i kombinaciji različitih žanrova pa i u ovom romanu istodobno imamo i elemente društvenog romana, ali i psihološkog, mistery štiva, horora i trilera, a autor se ne libi dio teksta vezati i uz znanstvena istraživanja i analize.

Odgovori na pitanja

Naslov romana vezan je uz srednjovjekovno vjerovanje kako postoje tri carstva. Prvo je carstvo bilo Božje vrijeme, drugo Isusovo vrijeme, a treće je carstvo vrijeme Duha Svetoga. Naravno, Knausgard nadilazi tu vjersku razinu te nam na metaforičan način nastoji reći ono što, primjerice, tvrdi James Redfield u svom kapitalnom djelu “Celestinsko proročanstvo” (1993.), a to je bitno no do sada drukčije razumijevanje duhovnog razvoja čovjeka i svijeta, odnosno pokušaj pobjede uma nad tijelom pri čemu ta prevlast duhovnog i intelektualnog može biti put k vječnosti. Sve te ideje Knausgard izlaže kroz životne sudbine i situacije nekoliko različitih likova koji su pak toliko obični i svakodnevni da je gotovo svakom čitatelju lako naći nekog sebi ili ljudima iz svoje okoline bliskog i prepoznatljivog. Time se, logično, pitanja koja si postavljaju ti likovi naglašavaju te nas još više uvlače u taj Knausgardov svijet koji pod svjetlom nepoznate zvijezde nastoji naći odgovore na pitanja što je to život, koji je njegov smisao, kako ostvariti sreću, je li ljubav najbitnija stvar u životu, može li se živjeti vječno, kako i je li moguće pobijediti starost i bolest, postoji li život nakon smrti...