U povodu obilježavanja 210. godišnjice rođenja biskupa Josipa Jurja Strossmayera udruga Kreativna kulturna mreža osmislila je interdisciplinarni projekt "Strossmayeriana". U Svečanoj dvorani na Filozofskom fakultetu tako je održan četvrti koncert u okviru koncertnog ciklusa "Panona Cambra".

Komorna glazba

- S obzirom na to da je Strossmayer bio izuzetno svestran i imao širok dijapazon interesa u različitim područjima, odlučili smo ovu obljetnicu obilježiti upravo interdisciplinarno, i kroz znanstveni i kroz umjetnički izričaj. U sklopu tog umjetničkog segmenta organiziramo koncertni ciklus koji obuhvaća osam koncerata tijekom cijele godine, a večerašnji koncert je četvrti u nizu. Ciklus smo nazvali Panona Cambra zato što se radi o komornoj glazbi, a mnogi skladatelji svoja su djela skladali u čast upravo biskupu Strossmayeru, kojeg su iznimno cijenili. Neka su mu djela bila i izravno posvećena. Time na svakom koncertu predstavljamo i hrvatske skladatelje, a današnji duet je vrlo zanimljiv. Na klaviru je Kosjenka Turkulin, a na klarinetu Bruno Philipp, koji će prvi put izvesti i Krežminu skladbu. Dana 18. listopada smo u Valpovačkom dvorcu, u kapelici, gdje ćemo imati koncert trija "Seraphim" uz orgulje. Nadamo se da ćemo naš projekt uspješno zaokružiti u prosincu, kada ćemo održati međunarodni interdisciplinarni skup. Na njemu će sudjelovati različiti znanstvenici koji se bave Strossmayerom i pružiti nam razne perspektive i vizure na Strossmayera, iz njihove stručne i osobne optike. - govori Snježana Barić-Šelmić, članica Udruge.

Barić-Šelmić tom će prilikom održati predavanje o temi Marije Jurić Zagorke. Naime, Strossmayer je uvelike pridonio tome da Zagorka postane prva hrvatska novinarka. Imala je iznimno veliku bazu čitateljica i snažno je utjecala na žene svoga vremena, a Strossmayer joj je bio veliki vjetar u leđa.

- Strossmayer je uistinu bio uporan i tvrdoglav kada je riječ o zapošljavanju Marije Jurić Zagorke. Snažno je inzistirao na tome, iako je tada ideja da žena bude novinarka bila gotovo nezamisliva. U početku je Zagorka u redakciji doslovno sjedila iza debelog zastora jer nije se smjelo znati da je žena ta koja piše. Meni je to izuzetno zanimljivo, kao i cijeli njihov odnos. Strossmayer ju je, svojom mudrošću i životnim smjernicama, usmjeravao kroz njezin novinarski i publicistički početak, a poslije i kroz književni rad. To mi je osobno vrlo inspirativno, a postoje i mnoge druge zanimljivosti - otkriva.

Udruga Kreativna kulturna mreža primarno je usmjerena na Slavoniju i Baranju, s ciljem promicanja važnih ličnosti koje su obilježile našu povijest i koje su duboko utkane u kulturnu baštinu, a koje su, nažalost, s vremenom bile zaboravljene ili čak nikada nisu ni bile dovoljno prepoznate.

- Kroz različite projekte želimo tim osobama i njihovu doprinosu ponovno dati glas – bilo kroz znanstvene skupove, umjetničke programe, izložbe, koncerte ili edukaciju. Bilo nam je jako zanimljivo raditi projekte posvećene Józsefu Angsteru, velikom graditelju orgulja. Rođen je u Jagodnjaku, školovao se u Osijeku, no poslije je završio u Mađarskoj i danas se uglavnom vodi kao mađarski orguljar. Međutim, on ipak potječe iz naših krajeva i smatramo da je važno istaknuti i taj kontekst. Bio je učenik Aristidea Cavaillé-Colla u Parizu, a zanimljivo je da na orguljama katedrale Notre-Dame postoji i njegova pločica, jer je upravo tamo učio kod Cavaillé-Colla. Također, radili smo i na projektu posvećenom Jakobu Haibelu, koji je posljednjih dvadesetak godina života proveo u Đakovu. On je, između ostaloga, bio i Mozartov šogor jer su Mozart i on oženili dvije sestre. Haibel je skladao 12 misa koje do tada nikada nisu bile izvedene, a mi smo ih izveli upravo u đakovačkoj katedrali - dodaje Barić-Šelmić.

Ispred vremena

Sljedeći korak udruge je veliki edukativni iskorak. Riječ je o glazbenim masterclassovima koji će se održati u slavonskim dvorcima, a koji su skriveni od javnosti i često zanemareni, kako bi im udahnuli novi život.

- Želimo da onamo dolaze studenti iz cijelog svijeta, zajedno s renomiranim profesorima i da vježbaju, a da na kraju svake radionice i nastupaju, održavajući koncerte upravo u našim dvorcima. To je dio naše šire vizije. Želimo se baviti istočnom Hrvatskom, njegovati kulturnu baštinu i ponuditi alternativu današnjem ubrzanom, površnom i često sintetičkom vremenu. Želimo promicati prostor za umjetnost, promišljanje i susret. Mislim da je itekako važno vratiti se na početke i prisjetiti se velikana koji su u svoje doba, pogotovo Strossmayer, bili daleko ispred svog vremena. Strossmayer je već tada govorio o "prosvjetom k slobodi", o tome koliko su znanje, znanost, učenje i napredak važni za pojedinca i društvo. Mislim da je ta njegova maksima danas možda važnija nego ikada prije. Danas, nažalost, često imamo površno znanje, Google znanje, pa i Chat GPT znanje, a koje je sve pliće, sve nepouzdanije i teško provjerljivo. Znamo da umjetna inteligencija može i halucinirati, a ako ostanemo samo na takvim fragmentima, bez dubljeg promišljanja i razumijevanja, to znanje ne može voditi nikakvom stvarnom napretku. Zato smo mi krenuli tim putem. Kao da nam prošlost šalje neke poruke koje pokušavamo iščitati i razumjeti, a onda ih kroz naš rad i interpretirati - zaključuje Barić-Šelmić.