U sklopu Mjeseca židovske kulture u Knjižnici Evanđeoskog teološkog veleučilišta u Osijeku je Danijel Berković održao predavanje "Fra Silvije Grubišić - Zanemareni prevodilački virtuoz: neki osebujni i živopisni prijevodi Psalama"
Ž.BEISSMANN
18.9.2025., 15:05
EVANĐEOSKI TEOLOŠKI FAKULTET

Fra Grubišić - prevodilački virtuoz koji je zanemaren

U svojim prevoditeljskim rješenjima Grubišić je, u odnosu prema izvorniku, izrazito autentičan, živopisan i neposredan

U sklopu Mjeseca židovske kulture u Knjižnici Evanđeoskog teološkog veleučilišta u Osijeku Danijel Berković održao je predavanje "Fra Silvije Grubišić - Zanemareni prevodilački virtuoz: neki osebujni i živopisni prijevodi Psalama".

- Nije to samohvala, nego činjenica da u europskoj kulturi, što se tiče prevođenja Psalama u posljednjih 300-400 godina, Hrvatska definitivno prednjači, u to nema ni milimetra sumnje. Zato se mi kroz Hrvatski psaltir, projekt Centra za biblijska istraživanja, trudimo objaviti sveske Psalama koji nikad prije nisu izdani, a jedan od njih je upravo Grubišićev - započeo je Berković predavanje o fra Silviju Grubišiću, osebujnom i specifičnom hrvatskom biblijskom prevoditelju. U svojim je prevoditeljskim rješenjima Grubišić, u odnosu prema izvorniku, izrazito autentičan, živopisan i neposredan. U tome Grubišić čak i nadmašuje neka prevoditeljska rješenja mnogih drugih izuzetnih hrvatskih biblijskih prevoditelja. Kloni se biblizama i stilističkih "dekora" (eufemizama) kao jezičnih uljepšavanja. Suvremeno biblijsko prevoditeljstvo u svojim biblizmima zanemaruje karakteristike izvornika, u svoj svojoj nemilosrdnoj neposrednosti. Kao biblijskom prevoditelju to je Grubišiću, slijedom njegova životnog biblijskog prevoditeljstva, ponekad i breme. Grubišićev prijevod Psalama, kao i više drugih njegovih živopisnih i osebujnih prevoditeljskih rješenja, govore sami za sebe. Nasuprot eufemizmima, kad se žele prikazati i ublažiti emotivna stanja ili emocionalne reakcije, Grubišić bude krajnje neposredan, ali i neposredno relevantan izvornom tekstu. Naime, eufemizmi nisu bili, niti su, dio bliskoistočnog okruženja, što se u njegovim prijevodima jasno odražava. U tome je prevoditeljski nemilosrdan.

Fra Silvije Grubišić rođen je 1910. u Sovićima (Hercegovina). Bio je franjevac, zaređen za svećenika 1935. u Mostaru. Od 1938. živi i radi u SAD-u u župama među hrvatskim iseljenicima. Umro je u West Allisu (Wisconsin) 1985. Prevodio je s izvornog hebrejskog Staroga zavjeta. Među prijevodima su: Petoknjižje, Psalmi, Prvi proroci, Veliki proroci, Dvanaest proroka, Tužaljke, Ruta, Job, Upute za život, Velepjesma, Predsjedatelj. Njegov prijevod Petoknjižja uključen je u Zagrebačku Bibliju (izdanje Kršćanske sadašnjosti, 1977).

Njegov prijevod Psalama "izvire iz hrvatske jezične varijante izvan standardnog hrvatskog jezika". To znači da se koristi leksemima, stilom, ponekad izrazima koji nisu strogo standardni, već su bliži govornom jeziku, dijalektalnim ili pučkim oblicima, narodnom izrazu. Fra Grubišić pokazuje visoku dosljednost prema hebrejskom tekstu, čak u dijelovima gdje drugi prevoditelji "urodno" liberalnije prevode radi prilagodbe. Njegov je stil često vrlo izravan, žestok, koristi se povremeno disfemizmima (tj. grubim izrazima), pučkim terminima, izrazima koji mogu šokirati u liturgijskom ili tradicionalnom kontekstu. Primjeri za to su: "Jetra mi od veselja skače" (u standardnim prijevodima često stoji: "Stoga mi se raduje srce i kliče duša"); on prevodi hebrejski izraz doslovno (kaved - jetra) umjesto da ga "uljepša" kao drugi prevoditelji. Grubišićev je prijevod i "Zlikovci će pocrkati, neprijatelji Gospodnji uresom polja: nestat će k'o dim!", a drugi prevoditelji pišu: "Grešnici će propasti…" On ne ublažava, već koristi grubi pučki izraz (pocrkati), čime naglašava sirovost i oštrinu biblijskog jezika.

Njegov prijevod Psalama dolazi s podrubnim bilješkama koje nisu samo objašnjenja pojedinih riječi već često uvode čitatelja u kontekst izvornog jezika, povijesti, kulture, značenja riječi u hebrejskom. Grubišić ne nastoji previše prilagođavati tekst da bude "lijep" ili "uglađen"; više ga zanima vjernost izvorniku i komunikativnost - da tekst živi i da čitatelj osjeti težinu, emociju, kolorit. Iako je iznimno produktivan i značajan, njegov prijevod nije bio dovoljno istražen ni javno prepoznat unutar šire akademske i religijske zajednice.

PROJEKCIJA FILMA U PETAK

U sklopu Mjeseca židovske kulture u petak, 19. rujna, na rasporedu je u 17 sati u kinu Urania kratki film “Sevap/Micva”, a potom panel-diskusija “Prijateljstvo u doba zla”. Sudjeluju Vladimir Andrle, Damir Lajoš i Vasilije Vranić. Moderatorica je Marija Čer-Krnjaić.