Otvorena izložba skupine autora u Arheološkom muzeju
Otvorenje je nastupom uveličao Šimun Kečkeš, učenik OŠ “Mladost” izvedbom kompozicije “Neka cijeli ovaj svijet”
U sklopu Mjeseca židovske kulture u osječkom je Arheološkom muzeju otvorena zanimljiva izložba skupine autora, članova Jevrejske opštine Beograd. Radove su izložili Mirjana Dragić Lehner, Jozef Baruhović i Marko Dragić. Na izložbi su se prisutnima obratili Igor Vukmanić iz Arheološkog muzeja, koji je najavio neke nove suradnje sa Židovskom općinom Osijek u budućnosti, predsjednik Židovske općine Damir Lajoš i koordinatorica programa Mjeseca, Nives Beissmann.
Otvorenje je nastupom uveličao Šimun Kečkeš, učenik šestog razreda Osnovne škole "Mladost" Osijek, svojim prekrasnim glasom i dojmljivom izvedbom kompozicije "Neka cijeli ovaj svijet" Alfija Kabilja.
Na samom je otvorenju Mirjana Lehner, jedna od autorica, vrlo slikovito i na pristupačan način predstavila cijelu izložbu, objasnivši tehnike, motive, inspiracije, emocije i poruke izloženih slika.
- Svaki od nas autora ima različit stil i pristup, ali najvažnije je da smo sve troje ovo odradili od srca. Baruhović je jako cijenjen, zbog više razloga, a jedan od njih je to što niz godina radi izuzetno, onako kako samo on želi i nikoga ne kopira. Kad je riječ o Dragiću, on se bavi računalnom grafikom i njegov je stil posve drukčiji. Kreće ponekad od fotografije, ali uglavnom od jedne, dvije, tri cjeline stvara mnoštvo drugih. Kad je riječ o meni, ja sam se niz godina bavila prirodom, koju volim od davnih dana. Svako drvo, cvijet, vodu volim. Time sam se bavila niz godina s puno ljubavi, jer sam se duboko u sebi osjećala kao ekolog. Potom je došao trenutak kad sam shvatila da ekologija nije samo drvo, cvijet i voda..., nego je ekologija, između ostalog, i sačuvati sjećanje na moje drage pretke. Zato ćete pronaći takve motive na ovoj izložbi - rekla je, između ostalog, Lehner.
Izložba će biti otvorena do 17. rujna, a program Mjeseca židovske kulture se nastavlja. U srijedu, 10. rujna, u 19.30 u prekrasnoj knjižnici Evanđeoskog teološkog veleučilišta održat će se predavanje zanimljiva naziva: “Bi li Mojsije razumio Kišona?”. Jedan od drevnih i možda najstarijih živućih jezika jest zasigurno hebrejski jezik. U razdobljima u kojima nije bio vernakularom bio je jezikom molitve, proučavanja Tore te filozofskog i književnog stvaralaštva. Krajem 19. stoljeća, integracijom starih i novih elemenata, stvara se suvremeni hebrejski jezik. Koje su i kakve sličnosti i razlike između biblijskog i suvremenog hebrejskog jezika? Kako pronaći izlaz iz prevoditeljskog labirinta? Kako vjerno pratiti izvorni jezik a pritom ne narušiti ciljni? Uz brojna druga pitanja, poneki (o)primjeren odgovor pokušat će dati Laila Šprajc, prevoditeljica s hebrejskog.
