Mr. sc. Ljuba (Ljubica) Radman rodila se 1937. u Vininama u općini Trilj. Osnovnu je školu završila u Zagrebu, niže razrede gimnazije s malom maturom u Koprivnici, a više razrede gimnazije u Osijeku.

Diplomirala je komparativnu književnost i engleski jezik na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1962. Iste se godine zaposlila u Gradskoj (danas Gradskoj i sveučilišnoj) knjižnici Osijek u Odjelu za obvezni primjerak RH. Od 1964. do 1977. radila je kao profesorica hrvatskog jezika i književnosti i engleskog jezika u Gimnaziji "Sara Bertić" u Osijeku, gdje je ujedno od 1972. vodila i školsku knjižnicu, u to vrijeme jednu od najvećih i najrazvijenijih srednjoškolskih knjižnica u Hrvatskoj.

Aktivni sudionik

Godine 1981. završila je na Sveučilištu u Zagrebu postdiplomski studij Bibliotekarstvo, dokumentacija i informacijske znanosti te stekla akademski stupanj "magistar informacijskih znanosti (bibliotekarstvo)". Od 1977. do 1992. godine radila je u Centru za usmjereno obrazovanje u Osijeku "Braća Ribar", koji je nastao početkom reforme usmjerenog obrazovanja udruživanjem triju osječkih gimnazija. Predavala je hrvatski jezik (1977. - 1981.), a od 1978. do 1991. godine predavala je i knjižničarsku grupu predmeta (Povijest knjige i knjižnica, Bibliotečno poslovanje, Katalogizacija, klasifikacija i bibliografija, Uvod u stručni rad) u obrazovnom profilu "suradnik u INDOK djelatnostima". Svoje je stručno znanje nastavnim radom uspješno prenosila na jedanaest naraštaja učenika knjižničara, prenoseći im ljubav prema knjizi, knjižnici i knjižničarstvu.

U razdoblju od 1984. do 1987. godine bila je i ravnateljica CUO-a "Braća Ribar". Razdvajanjem Centra na tri gimnazije, godine 1992. prelazi u Drugu gimnaziju, gdje vodi školsku knjižnicu sve do rujna 2002. godine, kada nakon punih 40 godina rada odlazi u mirovinu. Preminula je 1. rujna 2025. godine u Osijeku.

Bila je aktivna članica Hrvatskog knjižničarskog društva i Društva knjižničara Slavonije i Baranje, i u njemu je aktivno djelovala još godinama nakon odlaska u mirovinu. Kao član raznih stručnih komisija i grupa aktivno je sudjelovala u rješavanju aktualnih problema iz područja knjižničarstva, a posebice onih u vezi sa školskim knjižnicama i obrazovanjem knjižničara. Aktivno je sudjelovala u Radnoj grupi za izradu Standarda za školske knjižnice (1986., 1998.) te u radu Komisije za školske knjižnice i Komisije za stručno obrazovanje i stalno stručno usavršavanje. Izradila je Program transformacije Knjižnice CUO "Braća Ribar" u bibliotečno-informacijski centar (1982.), sudjelovala u izradi Programa izgradnje Bibliotečno-informacijskog sistema općine Osijek (1986.) i Polazišta za raspravu na Plenumu o školovanju knjižničarskog osoblja (knjižničar-SSS, 1997.). Bila je članica Odbora za dodjeljivanje nagrade Eva Verona.

Bila je predsjednica Društva knjižničara Slavonije i Baranje u razdoblju 1996. - 1998. Društvo je za njezina mandata predsjednice 1997. godine pokrenulo časopis Knjižničarstvo, koji i danas izlazi, a Ljuba Radman bila je i član prvoga uredništva časopisa.

Sudjelovala je u izradi Prijedloga pravilnika i poslovnika dodjeljivanja Povelje "Marija Malbaša" koji su prihvaćeni na Izvanrednoj skupštini DKSB 2005. godine, kada je službeno osnovana ova nagrada, a bila je i članica prvog Ocjenjivačkog odbora za dodjelu Povelje.

Objavila je petnaestak stručnih radova s temama iz školskih knjižnica, obrazovanja knjižničara, povijesti Društva knjižničara Slavonije i Baranje i osječkih gimnazija.

Društvo knjižničara Slavonije i Baranje izdavanje svoje spomenice uvelike duguje Ljubi Radman, koja je za spomenicu prikupila podatke o povijesti Društva od samih početaka, 1951., te od osnivanja 1975. do 2005. (nagrade, priznanja, odlikovanja, napredovanja u struci). Priredila je i bibliografiju objavljenih stručnih radova članova Društva od 1953. do 2005. godine.

Za svoj rad u školskoj knjižnici 1999. godine promaknuta je u zvanje stručnog suradnika – mentora. Od 1998./99. bila je vanjski suradnik na novoosnovanom Studiju knjižničarstva na Pedagoškom fakultetu u Osijeku, na kolegijima Osnova organizacije građe i Deskriptivne katalogizacije.

Za svoj rad dobila je brojna priznanja, nagrade i odlikovanja. Hrvatsko knjižničarsko društvo odalo je priznanje Ljubi Radman za doprinos hrvatskom knjižničarstvu dodijelivši joj Kukuljevićevu povelju 1998. godine, a 1999. godine dobila je odličje "Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića" za osobite zasluge u kulturi.

Promicanje struke

Društvo knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema za njezin značajan rezultat na unapređivanju i promicanju knjižničarske struke i ugleda Društva godine 2010. dodijelilo joj je povelju " Marija Malbaša".

Ljuba Radman svoj je rad u knjižničarstvu opisala ovim riječima:

“Osobno, svojim najvećim doprinosom knjižničarstvu smatram svoj dugogodišnji rad na obrazovanju knjižničara, odnosno pomoćnih knjižničara. Najsretnije, najplodnije i najkreativnije razdoblje u mom 40-godišnjem radnom vijeku bilo je ono posljednjih deset godina kada sam radila samo u školskoj knjižnici, koja mi je pružala najviše slobode, samostalnosti i zadovoljstva u radu i, što je najvažnije, omogućila mi da u svakodnevnoj komunikaciji s profesorima i učenicima stalno produbljujem znanja iz svoje struke kao i da proširujem saznanja i s raznih drugih stručnih područja. Da sam se kojim slučajem i prije odlučila samo za rad u knjižnici, možda bih u struci postigla više."

Mr. sc. Ljuba Radman ostavila je neizbrisiv trag u povijesti Društva knjižničara, Slavonije, Baranje i Srijema, generacija učenika i studenata koje je uvela u svijet knjige, knjižnica i knjižničarstva.

Pogreb prof. Radman održat će se u subotu (6. rujna) u 11 sati na Centralnom groblju u Osijeku. Društvo knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema