Luka Botić je sa svojom Bijednom Marom pjesnik vjerske tolerancije
Mihaela Kokorić govorila je o Botićevim tematskim i drugim preokupacijama u tom romantičarskom spjevu
Vijencima, zapaljenim svijećama i prigodnim čitanjem njegovih stihova uz njegov grob na Gradskom groblju, točno na 162. obljetnicu njegove smrti, Đakovo je odalo počast pjesniku Luki Botiću, najznačajnijem imenu hrvatskog romantizma.
Bio je to dio programa 16. Dana Luke Botića koji su u utorak započeli u Kaštel Lukšiću, u četvrtak nastavljeni dvodnevnim programom u Đakovu, a u petak popodne po prvi puta završeni u Ilači. Oko 50 sudionika manifestacije tijekom 12 programa promišljalo je o Botiću, njegovom spisateljskom, ali i drugom djelovanju.
Đakovački dio programa u četvrtak navečer započeo je u Rock klubu King glazbenim, književnim, odnosno poetskim programom, kada je, uz ostalo, održano i natjecanje Pjesničke posvete Luki Botiću slavonsko-baranjsko-srijemskih pjesnika. Odluku o dobitnicima nagrade Luke Botića za tri najbolja rada donosi publika prema čijoj ocjeni je prvo mjesto osvojio Marino Barišić, drugo Nevenka Špoljarić, a treće Maja Papratović. U petak je đakovački dio programa nastavljen u Gradskoj knjižnici kada su održana dva predavanja o Botiću. Osim što je na Groblju odao spomen pjesniku, gradonačelnik Marin Mandarić pozdravio je sudionike tog skupa, uronjenog u književnost, znanost i povijest.
-Botić je doživio dosta zanimljivih tumačenja, a neka od njih ova manifestacija rasvjetljava pa smo tako, uz ostalo, demantirali da je umro u siromaštvu jer to nije točno – u Đakovu je imao službu, a bio je i saborski zastupnik, rekao je ispred organizatora, Đakovačkog kulturnog kruga, đakovački književnik Mirko Ćurić, predsjednik DHK – Ogranka slavonsko-baranjsko-srijemskog. Bila su to nova znanstvena čitanja Botićevih djela – Mihaela Kokorić govorila je o Etičnosti u Botićevoj Bijednoj Mari, a dr. sc. Jadranka Šošić o Luki Botiću u splitskom književnom časopisu Vidici.
Kokorić je Botića kroz romantičarski spjev Bijednu Maru, gdje piše o nedozvoljenoj ljubavi muslimana i kršćanke, katolkinje, predstavila kao pjesnika vjerske tolerancije, te kao autora koji se bavi bezvremenskom temom ljubavi, ali i sestrinske ljubavi, temom pobratimstva i dr. Kokorić pritom podsjeća i na vrijeme hajdučko-turske novelistike. Šošić u svom izlaganju, gdje o Botiću progovara i izvan njegovog književnog rada – kroz školovanje, politiku, kontakte, ideju panslavizma, pa i privatni život, kaže da je Botić, osim što je pjesnik vjerske tolerancije, i pjesnik nacionalnog jedinstva. Istaknula je da se o Botiću dosta pisalo – od glorificiranja pa do minorizacije.
- Ostavio je za sobom značajno djelo, iako je umro u Isusovim godinama, u 33., u Đakovu, rekla je Šošić.
Središnji dio ilačkog dijela programa bio je u znaku izložbe Ilačom i Spomen-muzejom biskupa Strossmayera povezani. Izložba je to slika i dokumenata iz fundusa Spomen-muzeja biskupa J. J. Strossmayera u Đakovu, a koji je smešten upravo u Ulici L. Botića. Posvećena je utemeljitelju Spomen-muzeja, pok. Petru Strgaru, slikarici Nevenki Lovrić Baruh i Stjepanu Lovriću, glazbneiku i župniku. U Ilači je održan i književni program.
Organizator 16. Dana Luke Botića je Đakovački kulturni krug, Đakovo, suorganizator kaštelanskog dijela programa je Udruga za revitalizaciju sela Opor-Botići Kaštela, a ilačkog dijela programa Općina Tovarnik.
