Nije nova vijest da osječki glumci briljiraju na svakom koraku, no prava je rijetkost da preuzmu menadžerske uzde u ruke i kreiraju platformu za buduće generacije. Primjer takve hrabrosti je Petar Sekelez, student glume na Akademiji za umjetnost i kulturu koji je pokrenuo međunarodni festival umjetnosti Ludrum u rodnom kraju - Lovreću.

Nalazeći uzor u velikim svjetskim festivalima u Edinburghu, Avignonu i Sibiuu, Ludrum želi ponosno stasati uz svoju veliku braću. Za festivala gosti, umjetnici i velikani kulture, osim što aktivno sudjeluju u programu festivala, održavaju razne radionice i upoznaju običaje dalmatinskog kraja. Svi su gosti smješteni po selima općine, a time se želi omogućiti kulturna razmjena i oplemenjivanje svih stanovnika i gostiju uključenih u rad festivala i udruge Kušu Lovreć. Dovodeći umjetnike u dalmatinski zavičaj Sekelez želi očuvati kulturnu baštinu i stvoriti prostor u kojem će se, na radost svih okupljenih, slaviti umjetnost. Od 19. do 24. srpnja Lovreć i Opanci postat će središte kazališnih predstava, tradicijskog plesa i pjevanja, glume i lutkarstva, ali i nogometnih turnira. Sekelez najavljuje sve bogatstvo trećeg Ludrum Festa otkrivajući poznata lica koja će zasigurno pružiti nezaboravno Lovrećko lito.

Što vas je potaknulo na stvaranje Ludrum festivala i zašto baš u Lovreću? Koji je njegov cilj i što vam osobno znači podrška Općine?

- Potaknuo me nedostatak kulturnog sadržaja i zanimanje kolega iz Slavonije za moj rodni kraj. U Lovreću sam, točnije, u Opancima, moram to reći zbog mira u selu, odrastao i on mi je dao sve. Ovo je jedan od načina kako mu se odužujem. Cilj je približiti umjetnost ljudima, stvoriti prijateljstva i uspomene, oplemeniti susret mladih i starih, nasmijati malo one zabrinute. Najbliže kazalište i kino prilično je daleko za one koji žive i rade u našem podneblju, pa preko festivala imaju priliku nadoknaditi propušteno. Festival postaje mjesto susreta i za one koji dolaze iz daleka u svoj zavičaj, a bez podrške Općine i našeg načelnika Petra Petričevića ovo ne bi bilo moguće, te je dijelom i on odgovoran, uz mnoge druge, za postavljanje festivala na noge i omogućavanje rasta i razvijanja svih događaja unutar naše udruge Kušu Lovreć, jer festival Ludrum samo je dio raznih događaja koje organiziramo u sklopu ljetne manifestacije Lovrećko lito.

Mnogi vaši kolege glumci s AUKOS-a sudjelovali su u Ludrum festu, a ovaj put ponovno dolazi poznati TS SlavoniArt. Kako ste uspjeli spojiti Slavoniju i Dalmaciju?

- Htio bih samo napomenuti, dok sam pri pameti, da je taj tamburaški sastav sastavljen od najboljih "maestra" tambure, a to su Martin Marijanović, Sebastijan Kovačević, Domagoj Rodić i Luka Juriša, i nema nagrade za taj instrument koji oni nisu osvojili. Povezali smo se za rada na biografskoj predstavi o ocu tamburaške glazbe, riječ je o čuvenom Paji Kolariću. Meni je pripala čast igrati tog osječkog titana, a dečki su svirali glazbu koju je on napisao a njegov suvremenik Franjo Kuhač "ukajdio". Tu smo se svi družili i rodilo se prekrasno prijateljstvo. Bog je očito htio da se poslije ponovno svi okupimo u mome selu. Uz kolege i profesore s raznih odsjeka naše Akademije, dolaze nam i ljudi koji provode svoj godišnji odmor u Dalmaciji. Festival je jedinstvena prilika da se ljudi mogu sastati, a i super smo prometno povezani zahvaljujući blizini autoceste i tunela Sveti Ilija, tako da nam i oni koji planiraju rad na sezoni svrate malo počinuti od vrućina i velikog broja turista.

Studenti AUKOS-a održat će radionice glume i lutkarstva. Tko će ih voditi i što ćete sve ondje podučavati? Smatrate li da vas je Akademija dovoljno pripremila da svoja znanja prenesete drugima?

- Vodit će ju upravo oni spomenuti. To su budući stupovi kulture i moji prekrasni kolege s klase; Mateja Tustanovski, Iva Slavić, Matko Trnačić, Dorian Vicić, Anabella Sulić... Radionica se bazira na osnovama glume i lutkarstva. Polaznici uče kako savladati tremu i javni nastup te ovladati osnovama animacije uz određenu tehniku. Naravno, držim da nam je Akademija omogućila mnoštvo vještina i znanja kako bismo prenijeli stečeno, a to je sve prethodni trud onih koji se najviše kriju od svojih zasluga, naših profesora, koje ovim putem srdačno pozdravljam i zahvaljujem im na svemu što su učinili za nas.

U sklopu programa organizira se i radionica tradicijskog pjevanja i plesanja. Što točno ona podrazumijeva?

- Za vodstvo te radionice odgovorna je Ana Šakić, iz kulturno-umjetničkog društva Dikovača iz Zmijavaca. Ona je maher u tome i svoje ogromno iskustvo i znanje prenosi svima zainteresiranima. Pažnju smo usmjerili na tradicijsko pjevanje i plesanje iz našeg podneblja jer smatramo da je kulturna baština dio našeg identiteta koji se ne smije zaboraviti. Ana će također održati predavanje o našim tradicionalnim nošnjama, a uz nju o povijesti Lovreća predavanje će održati Ljubomir Gudelj Velaga, vrsni poznavatelj lovrećkog zavičaja te veliki čuvar i zaštitnik našeg povijesnog nasljeđa. Ovim putem zahvaljujemo hrvatskoj udruzi Benedikt i naše gore listu gospodinu Radi Zaradiću što smo toj suradnji dodali novu povijesno-znanstvenu stranu našeg festivala Ludrum. Dužni smo njegovati našu povijesti kako ne bi došlo do zaborava i smatram da smo na dobrom putu da to i ostvarimo.

Poznati glumci i dramski prvaci Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu, Filip Radoš i Trpimir Jurkić, održat će svoj masterclass. Što vam znači ta suradnja i činjenica da je Ludrum fest prepoznat i od renomiranih umjetnika?

- Znači nam puno. Ono što radimo, očito je dobro i ova suradnja je plod toga. Nadamo se da ćemo i budućnosti još više surađivati, u mnogim projektima, a ovo je jasan pokazatelj da je festival Ludrum ozbiljna organizacija i da polako postaje prepoznatljiv brend, koji bi u budućnosti mogao parirati mnogim većim svjetskim festivalima.

Ovaj put posjetitelji festivala imat će priliku zaviriti i u filmsku industriju. Kako to?

- Tako je, održat će se predavanje Anđele Prnjak kao dio programa Ludruma, a riječ je o predavanju o svijetu filma. Anđela Prnjak je osnivačica i vlasnica produkcijskog servisa Croatian Creative Films i kasting-agencije Croatian Creative Casting te je karijeru posvetila radu sa stranim produkcijama i televizijama, uspješno realizirajući projekte diljem Balkana. Mi na smo na ovaj način spojili i filmsku industriju s našim festivalom.

Osim umjetnosti, veliki dio festivala čini sport. Što sve mogu očekivati ljubitelji aktivnog života?

- Mogu očekivati najbolji mali nogomet na ovim prostorima. Da bi tome svjedočili, morat će ostati nakon festivala još malo u našem kraju, bar do Velike Gospe. Glavni program donosi malonogometni turnir u tri kategorije. Memorijalni turnir "Marijan Zdravko Sekelez" i seoski turnir u kategoriji djece i odraslih. Na memorijalu nastupaju vrhunski nogometaši, članovi mnogih prvoligaša i poneki futsal-reprezentativac koji svojim majstorijama iz godine u godinu oduševljava gledatelje. Treba izdvojiti seoski turnir kao možda najprestižniji turnir u državi, naime, na njemu mogu nastupati samo igrači čiji su roditelji podrijetlom iz općine Lovreć, pa se tijekom godine stvaraju takva rivalstva u regrutiranju igrača da bi posramila i Ligu prvaka i njihove menadžere. On je jedinstven po tome i na ovim prostorima je najgledaniji i najpraćeniji. Sama činjenica da ljudi iz Argentine, Kanade i Australije uzimaju godišnji odmor kako bi nastupali na njemu govori za sebe. Toliko je značajan da ga je svjetska nogometna aplikacija Sofa Score uvrstila u svoj program kako bi oni koji su spriječeni mogli neometano pratiti svoje najdraže timove i igrače.

Posljednji dan festivala održat će se i sajam. Zašto vam je važno njegovati i lokalno poduzetništvo? Smatrate li da je ono dovoljno zastupljeno u Hrvatskoj?

- Ne želimo se ograničavati samo na umjetnost. Bez podrške lokalnih poduzetnika ne bi bilo festivala, a ni udruge, i ovo je dan kada se mi njima odužujemo za sve ove godine podrške. Želimo preko festivala pružiti priliku svim lokalnim poduzetnicima da ispričaju svoju priču i da se za njih zna. To su marljivi i srčani ljudi koji žive od ploda svojih ruku i želimo ih zastupati i na lokalnoj, ali i na široj sceni, pretvarajući festival u mjesto druženja i okupljanja svih ljubitelja umjetnosti.

Kakve će se to nagrade dodijeliti na kraju festivala i kakvi nas još koncerti čekaju?

- Svim polaznicima radionica dodjeljujemo prigodne nagrade za sudjelovanje. One su potvrda njihove zainteresiranosti i želje za učenjem. Najvažnija nagrada, nagrada za životno djelo "Laurentius", kruna je festivala i nju darujemo istaknutim pojedincima i umjetnicima koji su svojim stvaralaštvom obilježili vrijeme u kojem su djelovali, a njihova djela ostaju kao trajno dobro, ne samo zavičaja nego i cijele Republike Hrvatske. U sklopu festivala smo već spomenuli naš tamburaški sastav SlavoniArt, ali bih sada istaknuo i mladi jazz-bend "Traveling Light", okupljen voljom studenata splitske Umjetničke akademije. Njega čine Jan Samaržija na gitari, Antonio Dragojević na klaviru, saksofonist Matija Petri, trubač Nikola Petrić, Duje Cetinić Koća na basu i Josip Gruić na bubnjevima. Oni su izdanak Akademije u Splitu te smo na ovaj način također ostvarili suradnju s mladim studentima te im pružili priliku da pokažu svu raskoš svog talenta. Nakon završetka festivala u dvorištu naše župne crkve Sv. Duha pri kraju srpnja priređujemo koncert filmske glazbe u suradnji s Hrvatskim puhačkim orkestrom Imotski, pod dirigentskom palicom maestra Ljubomira Glibote. O njima ću samo reći da su nedavno u Italiji osvojili prvu nagradu za orkestar i dirigenta "Flicorno d'oro", na prestižnom natjecanju puhačkih orkestara, gdje je nastupilo 60 orkestara iz cijele Europe. Na dan malonogometnih finala, 8. kolovoza, uz mnogobrojne trofeje dodijelit ćemo i jedan mome imenjaku koji slavi 30 godina karijere upravo na Lovreću i priređuje nam veliki koncert. Riječ je dakako o najpoznatijem dalmatinskom slavuju, gospodinu Petru Graši. Kao zaključak gotovo svih događaja, nakon glavnog programa slijedi onaj mali slatki "off program", a to je Kup sela u balotama, gdje će nakon turbulentnih mjesec dana snage odmjeravati i napokon e odmarati uz bevandu i maestral naši natjecatelji na zogu u Milovićima, kod gospodina Srećka Keka Frankića.

Kakvi su vam planovi za budućnost festivala i kako lokalna zajednica može pomoći ove godine?

- Imamo veliko srce i još veće planove, ali ne valja o njima govoriti prije vremena. Voljeli bismo da se članovi lokalne zajednice i svi navedeni još više uključe u rad udruge KUŠU Lovreć, a samim time i u rad festivala Ludrum, na taj način se svi rasterećujemo, a i oplemenjujemo za nove ideje. Vrata držimo uvijek otvorenima za sve i veselimo se svakom novom članu. Ovim putem bih zahvalio onima koji su do sada nesebično pomagali rad udruge, koji su utabali put, a na čijim ramenima stojimo. Četvrt stoljeća ljubavi su utkali u svoje mjesto i to im nikada neće biti zaboravljeno. Sve ostale pozivamo da u što većem broju pohode sve naše događaje i da osjete iz prve ruke gostoprimstvo i srdačnost ljudi iz Lovreća i Opanaka!