Dobitnici nagrada Julija Benešića su Primorac, Meić i Špiranec
Primorcu Nagrada Julija Benešića, a Meić i Špiranec istoimene povelje uspješnosti
Laureati su 28. Đakovačkih susreta hrvatskih književnih kritičara, čiji je dvodnevni program završen u utorak, Strahimir Primorac, Perina Meić i Kristina Špiranec. Odlučilo je to Povjerenstvo za dodjelu nagrada Julija Benešića za najbolja književno-kritičarska ostvarenja između dvaju susreta književnih kritičara u Đakovu, a pod predsjedanjem Gorana Rema.
Primorcu je Nagrada Julija Benešića pripala za knjigu kritika Vjera u priču, a Meić i Špiranec dobitnice su istoimenih povelja uspješnosti. Povelja uspješnosti Julija Benešića Perini Meić pripala je za Knjigu od kritika, a Kristini Špiranec za O nužnosti poezije. Nakon Remova predstavljanja svih naslova koji su ušli u izbor i obrazloženja zašto baš Primorac, Meić i Špiranec, Primorcu su nagradu uručili Josip Cvenić i Goran Rem, a Kristini Špiranec Goran Rem i predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Đakovu Robert Francem. Meić je bila odsutna.
Najnoviji iznalazak
Središnja tema ovogodišnjih Susreta vrlo je aktualna - Književna kritika i umjetna inteligencija. Bila je to i tema okruglog stola čijih je osmero sudionika promišljalo o tome koliko je UI prijetnja čovjeku, njegovu stvaranju, s naglaskom na humanističkom području djelovanja, kako se književna kritika snalazi između čovjeka i stroja, a Paula Rem odaslala je poruku da DHK zauzme oštar stav o uporabi UI-ja, pa i da se sankcionira njezina upotreba među studentima i sl.
Sven Kazele zapitao je je li nam UI prijetnja, gdje je granica između čovjeka, čovjekova duha i stroja, staviviši u odnos napredovanje tehnologije s jedne i napredovanje, izobrazbu ljudskog duha s druge strane. Istaknuo je odgovornost svakoga od nas kao posljednju instancu prema tome. Upozorio je na konačne posljedice za one koji se slijepo služe UI-jem. Kezele je i jedan od autora tematskih tekstova pratećeg zbornika, koji se bave odnosom književnosti, književne kritike i UI-ja.
- Današnje doba obilježeno je stalnim tehnološkim napretkom, a tehnika sada, nakon primjene u području fizičkih ljudskih djelatnosti, nalazi svoje mjesto i u humanistici pa se opravdano postavlja pitanje na koji će se način njezin najnoviji iznalazak, umjetna inteligencija – koji je još donedavno pripadao svijetu knjiške i filmske fantazije – odraziti na prevoditelje, pisce i umjetničke stvaraoce, književne kritičare. Tehnika i čovjek odvajkada i ne bez teških nesuglasica ukorak koračaju jedno uz drugo, bilo da je riječ o oružju za lov, alatu za gradnju kuće ili parnoj lokomotivi, a tehnika je prisutna i u samoj književnosti na koju je ponajprije utjecala izumom pisma i tiskarskog stroja - napisao je Kezele.
- Svaki put kad se pojavi neki novi medij, a priori smo negativni, društvo je bilo skeptično prema tome, a sada kada se pojavio novi medij kao što je UI, nitko nije skeptičan - rekla je Rem, nazvavši UI softverom za plagiranje, matematičkim algoritmom. Za humanistička, društvena područja to je, ocijenila je, štetno.
Ozbiljna konkurencija
- Nitko se ne suprotstavlja tome i to je najveći problem, pa DHK treba imati oštar stav o tome - rekla je Rem, a Srećko Marijanović iznio je svoja neugodna iskustva zbog posezanja drugih za UI-jem, a koja se tiču njegova rada.
- UI uzima tuđe znanje i u obrazovnim se ustanovama olako prelazi preko upotrebe UI-ja u obrazovnom procesu. Zasigurno bi daleko ozbiljnije trebali povesti računa o tome - rekao je predsjednik DHK - Ogranka slavonsko-baranjsko-srijemskog Mirko Ćurić.
- Što je čovjek, a što stroj u procesu stvaranja - više nismo sigurni - poručio je Marijanović.
- Sve se to već davno dogodilo, danas samo vidimo posljedice - poručila je Darija Žilić, a Nevena Milinko Baštovanović, uz ostalo, ocijenila da dijalog s UI-jem, "inteligencijom stroja", nije stvaran, da nam UI podilazi.
- Bauk UI-ja, pa i inteligencije, kruži svijetom. Nismo bili toliko fobični prema kompjutorima i internetu kada su se pojavili. UI se pojavio kao nešto što nas je uplašilo - izaziva osjećaj ugroženosti u čovjeka jer poseže za nečim što smo smatrali ekskluzivno svojim, a to je da je čovjek umno biće - mislim, dakle, jesam. Imamo ozbiljnu konkurenciju, no UI nije dorastao čovjeku, ona samo kompilira, reciklira nešto već pohranjeno u sustav - rezimirao je Igor Gajin.
Program je u utorak obuhvatio predstavljanje Zbornika XXVII. Susreta i predstavljanje zbirke poezije Nevene Milinko Baštovanović "Magma".
