Izložba rezultat suradnje cijelog kustoskog tima
Romantizam je imao obilježje introspekcije, osobnog odnosa umjetnika
Otvorena je izložba "Aspekti romantizma - Izbor iz fundusa Muzeja likovnih umjetnosti" u privremenom izlagačkom prostoru Muzeja likovnih umjetnosti, na adresi Kapucinska 36. Izložbu je pripremio kustoski tim Muzeja likovnih umjetnosti: Anja Kindl, Mateja Moser, Valentina Radoš i Ivan Roth, koji su ujedno i autori izložbe. Izložba je otvorena do 8. srpnja, a radno vrijeme je od utorka do petka od 10 do 20 i subotom od 10 do 13 sati.
- Na izložbi smo okupili samo šest djela iz fundusa Muzeja likovnih umjetnosti. Posebnost je to što je izložba rezultat suradnje cijelog kustoskog tima Muzeja likovnih umjetnosti. U principu smo iz svih muzejskih zbirki izvukli neka djela i prikazali aspekte romantizma koji su se pojavljivalu kroz povijest umjetnosti. Naravno da mi tu ne pokušavamo mijenjati nikakve paradigme, niti reći da romantizam još uvijek traje. Jednostavno smo htjeli ukazati na činjenicu da je romantizam, od onog trenutka kada je u 19. stoljeću nastao, kroz cijelu povijest umjetnosti na neki način nastajao opstojati kroz svoje izdanke koji su se iz njega stvorili, kao što su simbolizam i impresionizam. Njegovi izdanci mogu se pronaći i u umjetnosti 20. i 21. stoljeća, što pokazujemo djelima Ivana Doroghyja i Davora Sanvincentija. Želimo ukazati na to da je simbolizam zapravo snaga duha, taj unutarnji umjetnički nemir. Ta emocija koju oni izražavaju na svojim platnima zapravo je vizualni jezik u svim razdobljima povijesti umjetnosti, dakle to nije ekskluzivno rezervirano samo za romantizam - govori Roth.
Romantizam je oduvijek imao obilježje introspekcije, odnosno osobnog odnosa umjetnika, ne isključivo prema prirodi nego i prema samome sebi. Caspar David Friedrich, znameniti njemački romantičar, izjavio je: "Slikar ne bi trebao slikati samo ono što ima pred sobom nego i ono što vidi u sebi. Ako ne vidi ništa u sebi, onda bi trebao prestati slikati ono što je pred njim."
- To puno govori kako se u tom periodu povijesti promatralo i razmatralo o umjetnosti. Ona je postala više nekakav unutarnji impuls koji umjetnici njeguju i na taj način prikazuju. Što se tiče nekih konkretnih osjećaja, tu je uvijek melankolija i tuga. Nisu to vedre slike, ali uvijek imaju nekakav introspektivni odnos. Ono što je vrlo značajno za romantizam jest činjenica da je on oslobodio individualnost u umjetnosti. Umjetnici su shvatili da je publici draže vidjeti taj unutarnji osjećaj umjetnika nego samo nekakvu vanjsku, objektivnu stvarnost - ističe Roth.
Potreba za introspekcijom razvila se i zbog povijesnih okolnosti. Brojne društvene i ekonomske promjene zahvatile su cijelu Europu nakon Francuske revolucije, a umjetnik se u potrazi za shvaćanjem svijeta ipak vraća sebi.
- Cijeli svijet se tada susreo s promjenama, pogotovo u društvenom kontekstu nakon Francuske revolucije, kada je nastupila značajna i jako važna velika industrijska revolucija. Taj odnos prema prirodi jednostavno je bio bijeg od pretjerane industrijalizacije i nekakvog neosobnog odnosa. Taj ulazak u sebe i promišljanje o sebi upravo je rezultat velikih društvenih događaja. I ono što je isto značajno za 19. stoljeće jest to što građanstvo preuzima primat, kao nekakav novi društveni sloj, tako da je i ono dalo velik poticaj. Građanstvo je dalo veliki poticaj romantizmu i bilo je značajan konzument - zaključuje Roth.
Izložba, otvorena za sve posjetitelje, okupila je nekolicinu umjetnika iz zbirke 18. i 19. stoljeća, od najznačajnijeg romantičara u hrvatskoj povijesti umjetnosti Huga Conrada von Hötzendorfa preko Leovićeva simbolističkog dvorca Štakorovac pa sve do suvremenih praksi Ivana Doroghya i Davora Sanvincentija.
