Nedavno je na Panonskom festivalu knjige u Osijeku gostovao splitski romanopisac Miro Morović. Direktor arhitektonskog ureda odmalena je imao sklonost prema umjetnosti. Sve je počelo sviranjem gitare i osnivanjem rock-sastava Azil, a zatim je kroz djela Agathe Christie i Edgara Allana Poea otkrio ljubav prema čitanju. Do sada je Morović izdao dva kriminalistička romana, "Djeca slijepoga kovača" i "Voštani princ", a Osječanima je uz podršku Naklade Fragment predstavio i novi, napeti krimitriler "Otok", s kojim je trenutno na turneji diljem Hrvatske.

Stvarni život

- Oduvijek volim čitati i nikada nisam imao neku konkretnu inspiraciju, od samog početka. Kada sam bio dijete, nisam ni pomislio da ću se baviti pisanjem. Hrvatski sam jedva prolazio, ali volio sam čitati žanrovsku književnost, poslije i stripove. Te su se priče uvukle pod moju kožu i onda sam zapravo shvatio da bih mogao posvetiti vrijeme i nekoj svojoj priči. Htio sam napisati prvo poglavlje da vidim mogu li pisati stilom kao drugi pisci i shvatio sam da to nije nikakav bauk. Prvo poglavlje bila su "Djeca slijepog kovača" i priča se sama počela stvarati. Jednostavno me uvuklo. Često unosim elemente iz stvarnog života, pogotovo karakter likova. To je čak nešto što nesvjesno radim, tako da ne znam prstom pokazati što je stvarnost, a što fikcija. Sve se to miješa. Sama priča "Otoka" je izmišljena, odlazi iz realnosti, no u njoj se svi mogu pronaći. Ipak, i dalje je nešto što se može dogoditi i prema tome može biti dio stvarnog života - govori.

Radnja "Otoka" prati Matiju Maroša, mladog arhitekta s Trešnjevke koji poslovni put na otok iz djetinjstva odluči spojiti s odmorom. Na nagovor najboljeg prijatelja i kolege, nazoči lokalnoj zabavi na plaži, gdje upoznaje Lenu, zavodljivu Francuskinju koja traži nekoga s kim bi proslavila rođendan. Nekoliko sati zabave, pozamašna količina džin-tonika i jedan ecstasy navest će ih na kobnu pogrešku. Pogrešku koja će njihov odmor pretvoriti u noćnu moru iz koje nema izlaza.

- Posebnost "Otoka" je u njegovoj nekonvencionalnoj formi jer se radnja ne bazira samo na potrazi za ubojicom, nego je dinamična, smještena u naše podneblje i prikazuje domaći mentalitet. Moj cilj je bio iznijeti jednu priču i atmosferu, a poruka je da postoje urođeni nagoni u nama zbog kojih ne možemo osuđivati ljude koji su se pronašli u određenoj situaciji, baš kao ljudi na Otoku. Radi se o dubini čovjeka, o onome što čuči u nama, a čega ni sami nismo svijesni. To je ta osuda koju imamo prema drugima. Lako nam je na sve gledati iz komfora, ali kad dođe do borbe za preživljavanje, svatko će misliti na sebe. Ipak, netko bude više, netko manje čovječan. Teško je osuđivati ljude, to je glavna poruka - ističe Morović.

“Otok" je pisao pune dvije godine, a kreativan proces najplodniji mu je pred spavanje, kada dolaze ideje kako će razraditi likove. Najbolje se piše, kaže, uz kavu u kafiću, gdje zna provesti i po šest sati ako ima inspiracije. Većina toga je rezultat razmišljanja o radnji, a pisanje je najmanji dio onoga što radi.

Posjet Osijeku

Usprkos tome, u planu je izdavanje slikovnica "Doktor Oliver i šumske životinje" i "Doktor Oliver i domaće životinje" za najmlađe, a u povojima je i roman smješten u slavonske krajeve. Za to je, ističe, zaslužan upravo posjet Osijeku.

- Bilo mi je predivno na Panonskom festivalu knjige. Meni je to prvi put u Osijeku i moram reći da mi je to krštenje bilo izvanredno. Poslije sam išao u Vinkovce pa u Donji Miholjac i bila mi je predivna ta turneja, i inspirativna, to moram naglasiti. Lako je moguće da će sljedeći roman velikim dijelom biti smješten upravo na ta područja jer mi se uklapa u priču. Prošetao sam Osijekom i oduševila me Tvrđa. Mi u Splitu, kada šećemo, ili ideš uzbrdo ili nizbrdo, tako da mi je baš bio gušt. Mislim da sam i smršavio, što je jako neobično za Slavoniju. Bilo mi je zaista jako ugodno, gostoprimstvo ljudi koje sam upoznao ovdje jedan je jako poseban osjećaj. To je jednostavno nešto što se malo gdje doživi. I ne sumnjam da ću ponovno doći i u svrhe istraživanja i hodanja i gostoprimstva - kaže Morović.