Doajenka hrvatskog glumišta Milka Podrug Kokotović umrla je u Splitu u 95. godini, a pamtit će se po nizu antologijskih kazališnih ostvarenja. Podrug Kokotović rođena je u Dicmu 19. rujna 1930. Svoje je djetinjstvo i mladost provela u Splitu, gdje su joj roditelji već prije živjeli. Nakon što je u Zagrebu upisala glumačku školu, dobila je stipendiju za studij glume u Sarajevu, gdje je nastavila školovanje još tri godine i diplomirala 1953. godine. Nakon sezone u šibenskom kazalištu postala je 1954. članicom dubrovačkoga Kazališta Marina Držića, u kojem je ostvarila više od 150 kazališnih uloga.
Od 1964. Milka Podrug Kokotović sudjeluje na Dubrovačkim ljetnim igrama, gdje je nizala vrhunske interpretacije, a posebno je zapažena u komadima dubrovačkih dramatičara Marina Držića, Vlaha Stullija i Iva Vojnovića te u djelima stranih i domaćih modernih klasika. Antologijskim ostvarenjima smatraju se njezina Jele u Vojnovićevom “Ekvinociju” i Marija u “Tužnoj Jeli” Mate Vodopića. Postala je simbol Dubrovačkih ljetnih igara i s pravom je smatraju dubrovačkom glumicom. Iz matičnog ansambla izbivala je tek dvaput: u zagrebačkome “Teatru &TD” glumila je Charlottu von Stein (Peter Hacks, “Razgovor u kući Stein o odsutnom gospodinu von Goetheu”, 1978.), a u splitskome HNK-u Strinu (Elvis Bošnjak, “Nosi nas rijeka”, 2002.).
Nastupala je i u filmovima poput “Mirisi, zlato i tamjan” (1971., režija Ante Babaja), “Mećava” (1977., režija Antun Vrdoljak), “Karneval, Anđeo i Prah” (1990., režija Antun Vrdoljak), kao i u filmovima i serijama poput “Naše malo misto”, “Libar Marka Uvodića”, “Poglavlja iz života Augusta Šenoe”, “Tuđinac” i “Zagrljaj”. Osim toga, bila je aktivna na dubrovačkom i zagrebačkom radiju. Dobitnica je više priznanja, među kojima i niza nagrada za životno djelo: “Vladimir Nazor” 1994., Grada Dubrovnika 1998., Hrvatskog glumišta 2002. i “Grand Prix Orlando” 2019. godine na Dubrovačkim ljetnim igrama.
Prema Hrvatskoj enciklopediji, glumila je najrazličitije tipove žena, od majki i intelektualki do seljanki i otmjenih dama, a iznimnom uvjerljivošću dočarava likove žena s dalmatinskog kamenjara i starice iz puka. n