U Maloj svečanoj dvorani Filozofskog fakulteta predstavljen je zbornik radova "Društvo, znanost i umjetnost u (post)digitalnom dobu", nastao u suradnji FFOS-a i Centra za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Vinkovcima. Predstavili su ga Ivan Trojan, Anica Bilić, Mario Hibert, Demian Papo i Hrvoje Potlimbrzović. Dvadeset sedam radova, znanstvenih i stručnih prikaza, na 550 stranica, bavi se interdisciplinarnim i postdigitalnim fenomenom koji široj javnosti nije toliko poznat.

Izazov za znanosti

- Zbornik je nastao kao rezultat trećeg Kongresa Centra, koji je održan 2023. godine. Drago nam je vidjeti da smo kroz godine imali rast u kvantiteti. Za ovu godinu bilo je specifično to što je suizdavač bila Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, na što smo vrlo ponosni. Drago nam je i vidjeti da su suradnici iz cijele Hrvatske, pa i šire, imamo doprinos i jednog profesora sa sveučilišta iz Indije, tako da smo dobili važne stručnjake na svjetskom glasu uključujući i Hrvata Petra Jandrića. Također, imamo nekoliko radova na engleskom jeziku, pa će zbornik sigurno ostvariti veći doseg nego da je samo na hrvatskom. Ono što se treba istaknuti jest dio s interdisciplinarnim i postdigitalnim fenomenom, odnosi se na neku dijagnozu današnjeg društva koja nije isključivo samo digitalna, nego se digitalno i analogno u velikoj mjeri isprepleću i stvaraju nove istraživačke izazove. Upravo iz tih perspektiva autori radova pristupili su problemu. Imamo šaroliku lepezu znanosti, od društvenih i humanističkih do teorijskih radova, ali i prvi članak dosad napisan na hrvatskom jeziku o postdigitalnosti - objašnjava dr. sc. Hrvoje Potlimbrzović, jedan od urednika zbornika.

Ovo je prva suradnja između Centra za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Vinkovcima i FFOS-a, premda Centar djeluje od 1969. godine. Do suradnje je došlo po pozivu doktora Potlimbrzovića, upraviteljica Centra, dr. sc. Anica Bilić, pokrenula je cijelu proceduru za suorganizaciju trećeg Kongresa, a potom i za suizdavaštvo velebnoga zbornika.

- Zbornik je uistinu veleban, ne samo opsegom nego i kvalitetom svojih radova. Radi se o interdisciplinarnom pristupu postdigitalnom i digitalnom dobu, i to u društvu, obrazovanju, kulturi i umjetnosti. Svi radovi tiču se ove naše stvarnosti, koja je istovremeno socijalno-fizička i virtualna, i svaki je prilog iznimno vrijedan. Nije namijenjen samo stručnjacima i znanstvenicima nego i široj javnosti jer se temelji na konkretnoj problematici i konkretnim temama vezanim za elektroničku komunikaciju - govori Bilić.

Na pitanje kakvo je to društvo u postdigitalnom dobu, odgovara vrlo kratko i jasno: "Puno izazova."

- To je društvo puno izazova u kojem se, s etičkog stajališta, pomalo pribojavamo za gubitak međuljudskih kontakata i da će nas umjetna inteligencija progutati. To više je ono izazov za društvene i humanističke znanosti koje bdiju nad čovječanstvom i mentalnim zdravljem i zajednice i pojedinaca. Mi, u eri elektroničke komunikacije i digitalnog okruženja, ne smijemo zaboraviti njegovati dobre međuljudske odnose i brinuti se o moralu. Novo digitalno okruženje prijetnja je i postojećim znanstvenim paradigmama, ali isto tako ima i dobrih strana. Kako smo se ovih dana opraštali od pape Franje, u obilju informacija naišla sam na njegovu posljednju molitvenu objavu. U njoj on se zapravo oporučno referira na postdigitalno doba, u kojem preporučuje da manje gledamo u ekrane, a više jedni drugima u oči. Poruka je da zapravo trebamo njegovati dobre međuljudske odnose, a umjetnu inteligenciju i digitalno okruženje koristiti samo kao alate za bolje društvo - naglašava Bilić.

FFOS

Humanističke vrijednosti

Dekan FFOS-a, dr. sc. Ivan Trojan, izražava iznimnu zahvalnost Anici Bilić i urednicima zbornika; docentu Igoru Josipoviću te doktorima Demianu Papi i Hrvoju Potlimbrzoviću. Svih ovih 27 radova pridonosi dugo očekivanom neoholističkom pristupu znanstvenog rada, ističe.

- Od ideje postdigitalnog društva preko aktualnih istraživanja određenih skupina društva do pitanja obstojnosti umjetnosti i humanizma, ovaj zbornik sadrži istraživanje i uvide u neka od najaktualnijih pitanja današnjice, i to su pitanja koja se s pravom postavljaju upravo na Filozofskom fakultetu. Iskreno, mislim da su naše humanističke znanosti i vrijednosti nešto što je najstabilnije i najsigurnije ako promatramo opću sliku koja je prodrmana umjetnom inteligencijom. Mislim da će proći mnogo vremena dok ne naučimo stroj onim vrijednostima koje se uče kod nas, i bez čovjeka ne ide ni dalje ni dublje. STEM područje je puno ugroženije, no vidim doista jednu svijetlu budućnost za humanističke znanosti u ovom okruženju - zaključuje Trojan.

Predstavljanje zbornika dio je "FUZ&JA-e ", projekta popularizacije znanosti osječkog Filozofskog fakulteta, a organizator je Centar za interdisciplinarna istraživanja.

- Prije četiri godine kako je popularno stručna i znanstvena aktivnost Filozofskog fakulteta bila poprilično segmentirana i razbacana, osmislio sam projekt "FUZ&JA-e" kako bismo okupili svaku popularnoznanstvenu rečenicu ovdje na fakultetu zbog bolje vidljivosti i transparentnosti jer je ta rečenica usmjerena zapravo široj javnosti. U sklopu toga jedan dio ovoga zbornika predstavljen je unutar spomenutih popularnoznanstvenih priča - dodaje Trojan. n