Udruga Kreativna kulturna mreža u okviru interdisciplinarnog projekta "Strossmayeriana" u utorak je u osječkom Kulturnom centru organizirala prvi u nizu koncerata iz koncertnog ciklusa "Panona Cambra" - Glasovirski recital, a nastupili su Katarina Makević i Antonio Jakupčević. Riječ je o 210. obljetnici rođenja biskupa Josipa Jurja Strossmayera, a kako je na njegovu inicijativu Hrvatski sabor 29. travnja 1861. osnovao Hrvatsku (tada Jugoslavensku) akademiju znanosti i umjetnosti, tim je koncertom obilježen i Dan HAZU-a, uz supokroviteljstvo HAZU-ovih ogranaka Osijek, Đakovo i Vukovar.

- Svake godine zapravo pokušavamo pronaći značajnu povijesnu ličnost iz ovih naših krajeva Slavonije i Baranje da onda tu godišnjicu obilježimo kako bismo istaknuli te ličnosti, koje su pomalo zaboravljene. Ove godine to nije slučaj jer je biskup Josip Juraj Strossmayer daleko poznata osoba, no smatrali smo da je on itekako važan kao jedna od ikona naše istočne Hrvatske i da je vrijedno osmisliti jedan veliki interdisciplinarni projekt kojim ćemo zapravo obuhvatiti sve ono što je napravio, ne samo za našu regiju nego i za Hrvatsku, pa i šire - govori doc. dr. sc. Snježana Barić-Šelmić, članica Kreativne kulturne mreže.

Veliki mecena

Josip Juraj Strossmayer bio je jedan od najvažnijih hrvatskih biskupa, političara i kulturnih djelatnika 19. stoljeća, a inicijator je i izgradnje Sveučilišta u Zagrebu, čime je postavio temelje modernog obrazovnog sustava u Hrvatskoj. Strossmayer je bio veliki mecena umjetnosti i kulture, financirajući brojne projekte, uključujući izgradnju katedrala i muzeja te podržavajući umjetnike i znanstvenike. Njegov utjecaj bio je ključan u oblikovanju hrvatskog kulturnog, obrazovnog i političkog identiteta, a njegovo nasljeđe živi kroz institucije koje je osnovao.

BRUNO JOBST

- Projekt "Strossmayeriana" sastoji se od niza različitih aktivnosti, između ostaloga, i koncertnog ciklusa pod nazivom "Panona Cambra", koji bi, u nekakvom širem prijevodu, značio "panonska komorna glazba". Odabrali smo upravo nju jer smo pronašli cijeli niz skladatelja koji su skladali u čast Strossmayeru, na primjer Krežma, Kuhač, Ivan plemeniti Zajc i ostali. Na ovom koncertu odlučili smo se za Franju Kuhača, tako da imamo jedan glasovirski recital i skladbe koje je Kuhač skladao ili namijenio Strossmayeru, a samog Kuhača uprizorio je osječki glumac Antonio Jakupčević. Cijeli projekt sastoji se od niza koncerata, ali i od znanstvenog dijela, koji će biti interdisciplinarni, međunarodni znanstveni skup na kojemu će se propitivati teme koje su široko povezane sa Strossmayerom, jer je, uz duhovno vođenje, bio involviran i u ekonomiju, gospodarstvo, politiku i kulturu - objašnjava Barić-Šelmić.

Širok dijapazon

Strossmayer je važan ekonomski dionik onoga vremena, pa je tako bio jedan od osnivača prve gradske štedionice, koja će poslije postati banka, a Slavonska banka će joj biti sljednik. Darovao je i zemljišta da bi se gradile škole. Na današnjem posjedu Ekonomske škole bila je škola koju je osnovao upravo on kao gimnaziju.

- Strossmayer je jako vjerovao u edukaciju i obrazovanje, a čini mi se kako je danas pravo vrijeme da se naglasi važnost edukacije i vrednovanje znanja. Imat ćemo i šetnju kroz grad, Osijek iz vizure Strossmayera, gdje ćemo proći kroz sve arhitektonski važne građevine i mjesta vezana uz njega, poput njegove rodne kuće, na mjestu današnjeg hotela Osijek, a šetnja će biti video snimana, pa će biti dostupna i na našoj web-stranici. Napravili smo cijeli niz aktivnosti kako bismo istaknuli zaboravljene stvari iz prošlosti i pokazali da je Strossmayer imao širok dijapazon utjecaja i interesa, ali i pomoći, koju je svestrano davao - naglašava Barić-Šelmić.

Vrlo uspješne suradnje s HAZU-om i ograncima se nastavljaju, a buduće aktivnosti Kreativne kulturne mreže uvijek će biti usmjerene na ikone istočnohrvatskog područja.

- Želimo se baviti osobama koje su u svom razdoblju znatno pridonijele urbanitetu grada i napretku ovoga dijela Hrvatske. S obzirom na to da smo dosta vezani i uz baštinu, planiramo organizirati i majstorske radionice po slavonskim dvorcima, primjerice za instrumentaliste. Ta je ideja još u povojima, a trebala bi spojiti umjetnost i obrazovanje te poticati međunarodnu vidljivost i promovirati naše prekrasne slavonske dvorce - dodaje Barić-Šelmić.