Uoči 22. vinkovačkog pokladnog jahanja u vinkovačkoj Gradskoj knjižnici i čitaonici etnologinja Ljubica Gligorević održala je prigodno predavanje "Konji - mitske životinje: divljenje i strahopoštovanje".

Kroz cijelu ljudsku povijest možemo naći zapise, mitove i narodne običaje u kojima se spominju konji. U nekim kulturama konj je bio predmet obožavanja, a prvo pojavljivanje kulta obožavanja konja datira još iz brončanog i željeznog doba te se te plemenite životinje oduvijek smatralo uzvišenim i svetim jer vjerovalo se da konji posjeduju mistične i natprirodne moći. Neke su to od tema o kojima je u svom predavanju "Konji - mitske životinje: divljenje i strahopoštovanje" govorila vinkovačka etnologinja Ljubica Gligorević.

- Slavonci su od davnina bili povezani na različite načine s konjima. Pokladna jahanja u našim krajevima postaju tradicionalna pojava, a počinju odmah nakon Sveta tri kralja i održavaju se sve do Čiste srijede i početka korizme. Pokladno jahanje običaj je koji datira još iz vremena Vojne krajine, kada su graničari na Savi čuvali granicu od Turaka. Iako je taj običaj vezan uz naselja uz granicu, pokladno jahanje iz godine u godinu organizira se u sve većem broju sela diljem Slavonije i Baranje, u kojima taj običaj nikada prije nije postojao - podsjetila je Ljubica Gligorević, dodavši kako su konji mnogo pametniji nego što se dosad mislilo.

USTUPLJENA FOTOGRAFIJA

Dokazali su to znanstvenici u studiji koja je pokazala da su životinje imale bolje rezultate od očekivanih u složenoj igri koja se temelji na nagrađivanju. Uz mitove i legende o kentaurima i Pegazu, današnje spoznaje o konjima sve ih češće prikazuju kao inteligentne životinje koje se ističu pamćenjem i društvenim ponašanjem.

Pokladno jahanje duboko je ukorijenjena tradicija u Slavoniji koja povezuje kulturno nasljeđe i običaje. Iako se ta manifestacija održavala najviše na područjima Slavonije, Baranje i Srijema, tradiciju su preuzela i druga mjesta, poput Brnaze kod Sinja, gdje su prošloga vikenda prikazali tu tradiciju na svoj način.