U prostoru Gradske galerije Osijek održano je predavanje "Nevidljivi Knifer", Janke Vukmir, povjesničarke umjetnosti, kustosice i likovne kritičarke iz Zagreba te suosnivačice i predsjednice Instituta za suvremenu umjetnost. Tako je otvoren "Mjesec finissage izložbe 29. slavonski biennale", koji će trajati cijelu veljaču uz radionice i predavanja te stručna vodstva za građanstvo.

Dvije radionice

- Kroz cijelu veljaču planiramo niz događaja kako bismo dostojanstveno zatvorili izložbu. Imali smo radionicu iz književnosti naše kolegice Valentine Stantić Koić o temi nevidljivosti u književnim djelima, a danas je i predavanje predsjednice žirija 29. slavonskog biennala. Imat ćemo naša vodstva za građanstvo, a posebno bih htjela najaviti 26. i 27. veljače dvije radionice s dvoje mladih osječkih umjetnika, Natašom Takač i Josipom Pratnemerom. Dana 28. veljače zatvaramo izložbu nakon dvosatne šetnje kroz sve lokacije izložbe, u mojoj pratnji. "Institut nevidljivog" odnosi se na nevidljivu tvar koja čini umjetničko djelo. Postavili smo pitanje što umjetnika gura u njegovu poslu. Bez obzira na sve, umjetnici beskompromisno i ustrajno rade svoj posao. Uzeli smo Julija Knifera jer je na otvorenju izložbe bila i njegova stogodišnjica, a ujedno je i Osječanin. Slavonski biennale, bez obzira na to što je međunarodna izložba, ne može zanemariti svoje lokalne umjetnike, koji uvijek imaju jake nastupe, pa tako i ove godine. Posebno me veseli što imamo dosta mladih sudionika, studenticu Akademije Natašu Takač i Josipa Pratnemera, koji je baš nedavno obranio diplomski rad i ujedno je dobitnik nagrade Slavonskog biennala. Oni su zauzeli svoje suvereno mjesto na izložbi i zato posebno želim najaviti dvije radionice s njima, 26. i 27. veljače - ističe Valentina Radoš, muzejska savjetnica u MLU-u i kustosica izložbe.

Predavanje "Nevidljivi Knifer" upozorava na činjenicu da je Julije Knifer, jedan od najčešće spominjanih hrvatskih umjetnika, ujedno i umjetnik čije je radove teško naći u stalnim postavima muzejskih ili galerijskih prostora. Istodobno, istraživanje njegova velikog i duže od pedeset godina stvaranog opusa, premda obrađivano, daleko je od dovršenog, i napreduje vrlo polagano. Projekt istraživanja i transkripcije Kniferovih dnevnika, koje je pisao od 1955. pa sve do svoje smrti 2004. godine, koji su velikom većinom još uvijek nepročitani, otkriva metode i procese Kniferova rada, njegova razmišljanja te razne do sada nepoznate detalje kojima nam pomaže razumjeti svoj rad i djela, a ponekad i život. "29. Slavonski biennale", naslovljen "Institut nevidljivog", oslanja se na značenja koja učimo iz Kniferova rada, na procesuiranje i materijalizaciju apsurda.

Kniferovi dnevnici

- Usprkos tome što je Knifer među najpoznatijih hrvatskim umjetnicima, predavanje je motivirano činjenicom da u javnim galerijama i prostorima nemamo gdje vidjeti njegove radove. To je, naravno, veliki problem za javno razumijevanje suvremene umjetnosti i obrazovanje. Druga je motivacija činjenica da je Knifer 50 godina svog života pisao redovito i intenzivno dnevnike koji su nepročitani i time je ostao neistražen. Sadržaj dnevnika relativno je specifičan jer ima puno brojeva i stranih imena, pa aplikacije nisu bile funkcionalne. Pokušali smo razne vrste čitanja i snimanja, ali na kraju smo sve napravili analogno. Puno je tu zanimljivosti poput njegova radnog procesa, pojedinačnih radova, razmišljanja o svom poslu, obitelji i svakodnevici. Kroz dnevnike upoznajemo Kniferov način razmišljanja i metodu praćenja radnog procesa te kako cijeli taj opus nastaje. On je pisao neprestano, prema sebi i svom radu je jako kritičan, ponekad i jako zadovoljan. Njegova misao je isto meandar. Napisali smo 400 stranica, no to je tek kap u moru, tako da je Knifer još uvijek nepoznat. Korak po korak, nastavljamo s čitanjem i dalje - govori Janka Vukmir.

Trenutno, dodaje, čekaju rezultate natječaja. Ministarstvo opet nije podržalo projekt, no nadaju se barem nekom minimalnom iznosu da mogu nastaviti istraživanje.

Izložba 29. slavonski biennale otvorena je do kraja veljače 2025. godine, a može se pogledati na više lokacija: Kulturni centar Osijek, Gradske Galerije Osijek, privremeni izlagački prostor MLU-a u Kapucinskoj ulici br. 36, Rektorat Sveučilišta J. J. Strossmayera, Studentski centar Osijek te ograda Muzeja likovnih umjetnosti, Europska avenija 9. Prostori su otvoreni od utorka do petka od 10 do 20 sati te subotom od 10 do 13 sati.