Posljednji dan u siječnju obilježila je jubilarna, 20. Noć muzeja, ovaj put pod geslom "Muzeji - vidljivi i nevidljivi". Večer ispunjena fascinantnim pričama o vidljivim i nevidljivim slojevima prošlosti, uz predavanja, izložbe i glazbu, pružila je nezaboravno iskustvo. U Arheološkom muzeju, uz stalne postave "Prapovijest" i "Seoba naroda i srednji vijek", očarala je gostujuća izložba Arheološkog muzeja u Zagrebu "Arheologija i speleologija - iz tame podzemlja do svjetla spoznaje".

- Noć muzeja je manifestacija koja se održava već duži niz godina posljednjeg petka u prvom mjesecu, kada svi muzeji u Hrvatskoj osiguravaju poseban program. Mi smo se ove godine odlučili za gostujuću izložbu autora Dalibora Paara, Ivora Jankovića i Ivana Drnića, koja odlazi za nekoliko dana. Organizirali smo njihova predavanja tematski vezana uz izložbu i uz njihovo područje djelovanja, a posjetitelji su jako zadovoljni i oduševljeni što u Muzeju mogu vidjeti pravu špilju. Organizirali smo i zabavan program s filmskim instrumentalima, a za mlađe posjetitelje omogućili smo video 360, gdje su se snimali uz posebne motive za društvene mreže. Najveći broj posjetitelja bio je oko 2015. godine, ali posljednjih nekoliko godina kod tijekom noći prođe između tri i četiri tisuće posjetitelja, ovisno o vremenu i drugim događajima. Drago nam je što su stanovnici Osijeka i okolice prepoznali ovaj događaj i svake godine nam se vraćaju - govori ravnatelj Muzeja, Tomislav Hršak.

Lovci sakupljači

Arheolog, prof. dr. sc. Ivor Janković sa zagrebačkog Instituta za antropologiju oduševio je publiku predavanjem o temi koju je i sam istraživao: "Neandertalci - daleki rođaci". Predstavljajući brojna stara i nova saznanja o toj fascinantnoj populaciji, otkrio je i zašto su neandertalci bili važni kao stanovnici i posjetitelji špilja.

- Naša domovina krije mnoga nalazišta upravo tih ljudi. Nastojao sam približiti neandertalce kao zanimljivu populaciju prošlosti i reći glavne informacije te spomenuti neke od hrvatskih lokaliteta, poput naše Krapine i špilje Vindije, jer ta nalazišta nisu značajna samo za nas nego i u svjetskim okvirima. Naime, dobitnik Nobelove nagrade 2022. godine nagrađen je zbog istraživanja genoma neandertalaca, a većinom ono što znamo dobiveno je istraživanjem naše špilje Vindije. To je još jedan hrvatski doprinos velikom svjetskom otkriću. Imamo puno toga za naučiti od neandertalaca, pa smo mislili da bi predavanje moglo biti zanimljivo i širem krugu ljudi - objašnjava Janković.

Zanimljiva prapopulacija živjela je na tlu Euroazije prije 300.000 godina, sve do prije nekih 40.000 godina. Nakon toga joj se gubi trag, bar u smislu da je prepoznajemo na osnovi njezine anatomije, što se najčešće i radi, jer na temelju je svoga izgleda i bila definirana.

- Sve donedavno bilo je smatrano da su oni izumrli i nestali, te da nemaju puno veze s nama. Međutim, upravo na temelju genetičkih istraživanja dokazano je da svi današnji stanovnici Euroazije, dakle i mi, u sebi nose dio tog neandertalskog genoma. U pravom smislu riječi, neandertalci nikada nisu izumrli jer i dalje žive dijelom u nama, tako da su nam samim time još zanimljiviji. Oni su bili vrlo inteligentni, ni po čemu manje od nas. Što više saznajemo o njima na temelju arheološkog istraživanja i njihova života, znamo da su bili jako prilagodljivi ljudi koji su imali bogatu kulturu, ali, naravno, živjeli su u drukčijem okolišu i svijetu kao lovci sakupljači. Na temelju rekonstrukcije onoga što znamo i podataka, živjeli su uglavnom u manjim, obiteljskim zajednicama, do 20 ljudi na jednom mjestu. Tako su, naravno, imali mrežu razmjene partnera i susreta s drugima, što vidimo po nekim razmjenama predmeta. To su zapravo bile skupine ljudi koje su omogućavale preživljavanje na jednom prostoru - ističe Janković.

Bure Baruta 14

Na pitanje što im je presudilo, teško je odgovoriti, no dio odgovora je u tome što ih je oduvijek bilo manje, zbog čega su stalno bili na korak do izumiranja.

- Međutim, također, oni su se asimilirali s ljudima koji su počeli dolaziti s onim valovima širenja anatomski modernih ljudi, gdje su se jednostavno utopili u taj novi genom i preuzeli dio njih. Tako su se izgubile anatomske karakteristike neandertalaca. U tom smislu i jesu i nisu nestali - zaključuje Janković.

Bogati je program za Noć muzeja pripremio i Muzej Slavonije, izložbu "Funkcija, estetika, strast", a priređen je i postav "Tekući prostori", koji prikazuje razvoj kartografije dunavskoga područja od 1650. do 1800. godine. Nadalje, "Bure Baruta 14" četrnaesta je u nizu izložba mladih autora u organizaciji Hrvatskog društva likovnih umjetnika Istok i Galerije Kazamat, koja promiče suvremenu umjetnost i pruža platformu za predstavljanje novih generacija stvaratelja. Okupila je troje mladih autora - Filipa Anića, Katarinu Kovčaliju i Stelu Brkanić.

Muzej likovnih umjetnosti, s druge strane, zatvoren je za posjetitelje jer je u tijeku energetska obnova zgrade, no za posjetitelje je otvoren na čak tri lokacije u gradu. Tako su mnogi posjetili najveću međunarodnu žiriranu izložbu u Hrvatskoj, na kojoj izlaže 46 umjetnika - "29. slavonski biennale: Institut nevidljivog, prostori percepcije". Program je počeo Dječjom noći muzeja, s prvom točkom "Nevidljivi fundus", a bio je tu i animacijski program nazvan "Uspomena" te izvedbeni program Plesnog studija Shine, koji je oduševio točkama "Pokret riječi" i "Nevidljive dimenzije".