Volim emisiju “Dobro jutro Hrvatska” jer nikada ne znaš kamo će te sljedeći gost odvesti
JOŠ PUNO TOGA NOVOGA MOŽEMO DATI DRAGIM GLEDATELJIMA
Dugovječna i legendarna “Dobro jutro, Hrvatska” budi nas i tijekom ljetnih mjeseci. Mozaična emisija već desetljećima donosi novosti iz svih kutaka naše zemlje, a posljednjih šesnaest godina dio emisije je i Ognjen Golubić. Vješti voditelj s ekrana pozdravlja jutarnje ptice svekolikog gledateljstva. U najavama javljanja, priloga i razgovora cilj je ostati koncentriran tijekom višesatne emisije, a o pojedinostima njegove uloge razgovaramo u televizijskom prilogu.
Ognjene, gledamo vas u kultnoj emisiji “Dobro jutro, Hrvatska”.
- U “Dobro jutro” sam došao 2010. godine. Nakupilo se priličnog staža. Nekada prepuna redakcija, mladih, entuzijastičnih i veselih kolega, koji su učili o televizijskom novinarstvu, ali i još više onih koji su o njemu puno toga znali i poučavali nas ostale. Puno se toga izmijenilo u tih šesnaest godina. I mislim da još puno toga novoga možemo dati dragim gledateljima. Što se i vidi iz jutra u jutro.
Kako otprilike izgleda vaš radni tjedan?
- Ovisi o tome je li ljeto ili zima. Ljeti je puno dinamičnije i angažiranije. Dok se sve kolege oproste s gledateljima i najave novi susret najesen - mi emitiramo svaki dan. Kako su i nama godišnji odmori, nekada i nemamo slobodni dan, pa se radi od ponedjeljka do nedjelje. Uređujem, vodim emisije, a nerijetko snimam i reportaže. Tema je ljeti manje, a emisija od gotovo četiri sata ne trpi prazni hod. Treba osmisliti brojna gostovanja, reporterska uključenja i naći dovoljno reportaža. To nekada nije lak zadatak. Naravno, zbog takvog tempa pati društveni život. Kako se ustajem malo nakon pet, treba leći ranije, pa je povečerje već oko deset. Nema koncerata, nema gledanja noćnih utakmica reprezentacije - a plaća ista. No sve su to kompromisi s kojima se cijela ekipa jutarnjih programa svagdje u svijetu bori. I to je takav način života.
Jeste li jutarnja ptica s obzirom na to da se za “Dobro jutro, Hrvatska” valja rano probuditi i pripremiti? Jeste li naviknuli na rana buđenja?
- Nikad. Mogao bih spavati do podne. Ako mogu; a rijetko kada je tako. Subotom je emisija nešto kasnije, pa se tu može odspavati do sedam. Ali i nedjeljom - ako nisam isplanirao aktivan vikend u prirodi za koju se isto vrijedi ustati nešto ranije.
“Dobro jutro” je mozaična emisija u kojoj, kao što gledamo, svaki prilog vodi u potpunu drukčiju temu. Koliko vam je zahtjevno toliko brzo mijenjati teme, voditi razgovore s gostima i reporterima?
- Nekada s kolegicama znamo prokomentirati - idući razgovor moramo odraditi najbolje što znamo. Jer ima tema u kojima baš nismo “doma”. Onda je prisutna i lagana trema zbog izbora gostiju koji u svom području znaju biti veoma stručni. Takva gostovanja i razgovori onda trebaju biti takvi da ih unatoč ekspertizi treba približiti svima, ali da ostanemo u fokusu i temi. Najčešće ispadne, ili uvijek - da smo baš takvim temama i najzadovoljniji jer smo iz sebe izvukli maksimum. Upravo i volim “Dobro jutro” jer nikada ne znaš kamo će te sljedeći gost odvesti - od lokalnog ribičkog društva do dubokog svemira ili novih znanstvenih otkrića.
Tko vam je tijekom karijere dao najbolji savjet? Kako je on glasio?
- Spavaj poslijepodne, jer ćeš vječno biti pospan.
Aktivni ste u održavanju dobre fizičke forme i spremnosti. Kojim aktivnostima se najradije bavite i koliko vam je to pomoglo u brojnim životnim aspektima?
- Posljednjih šest godina aktivan sam u triatlonu. To je onaj sport s tri discipline, pa zašto biti loš u jednoj, kad možeš biti u sve tri. Zar ne? Inače, posljednje četiri godine sam redoviti sudionik raznih triatlon-utrka, za koje su potrebni sati i sati vježbanja, pa je ponekad teško uskladiti poslovne, privatne i sportske obveze. Ali nekako ide. I ako mislite da vježbanje pomaže i da onda ništa ne boli - varate se. Baš me danas ukočilo u lumbalnom dijelu. U kuhinji. Prijatelji me zafrkavaju da se uz desetak i više sati vježbanja tjedno to ne bi trebalo događati, ali godina proizvodnje čini svoje. Stoga nemojte vježbati. Lakše je sa sofe i kafića promatrati svijet. Uz puno više slobodnog vremena. Ja ću nastaviti po svom - pa tko dulje izdrži.
Održavate li ranojutarnji tempo i na godišnjem odmoru u ljetnim mjesecima ili ste tu malo fleksibilniji i opušteniji?
- Trebao bih biti, ali evo baš ovo smo ljeto jako prorijedili redakciju, pa će i godišnjeg biti minimalno. Ako bude koji dan, hrpa knjiga od zimus čeka na red, a naći će se koja minuta i za kavicu s prijateljima. Naravno, uz puno sati sna. Za nadoknadu. I naravno redoviti trening za iduću utrku u rujnu.
Budući da je ovo intervju za naš TV prilog, koja su vama omiljena TV lica?
- Obožavam gledati Comedy Central i The Daily Show i njihove voditelje. Količina humora kojim se šale na račun aktualnih niškoristi političara je nevjerojatna. Volio bih da je tako i kod nas. Obožavam Johna Stewarda i Desi Lydic, a jako volim i sve putopisne reportaže moje drage Martine Validžić.
I za kraj, kad ne proizvodite televizijski program, uz koji se sadržaj opuštate u slobodno vrijeme?
- Mislim da je obrazovanje jako važno, pa često koristim priliku naučiti nešto novo. Upravo sam krenuo saznati što sve mora znati web-developer kroz polugodišnju školicu, pa se nadam da ću nakon završetka moći napisati bar tri reda računalnih komandi. I tako bar malo parirati sveprisutnoj UI tehnologiji.