“Anatomija filma” secira filmske rodove, ali i glazbene spotove
Je li film dobar ili loš određuje sinergija forme i sadržaja, koji se moraju dopunjavati i biti u dobrom omjeru
Kino Klub Osijek cijelu veljaču posvećuje četvrtom ciklusu "Anatomije filma", programu koji uključuje gledanje kratkometražnih filmova i njihovu analizu.
Svake srijede od 19.30 do 21 sat u prostoru Društvenog ateljea (Županijska 11) analize vodi redatelj, scenarist i likovni umjetnik Tomislav Šoban. Cilj je programa potaknuti gledatelje na razumijevanje svih filmskih rodova, ali i inspirirati ih da sami počnu pisati i stvarati vlastite filmove. Ovaj ciklus posebno je fokusiran na glazbu i zvukove u filmu, a polaznici analiziraju animirane i eksperimentalne, hrvatske i strane, filmove i glazbene spotove, istražujući što zvuk postiže, kako utječe na filmsku sliku te koji je učinak glazbe na gledatelje.
Detaljna analiza
- Analiza filma postoji na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu kao kolegij koji je, dok sam studirao, vodio prof. Hrvoje Turković. To je jedan od najinspirativnijih kolegija kojima sam nazočio. Poslije je kolega filmaš Vedran Šuvar u Kino Klubu Zagreb razradio taj koncept i prilagodio potrebama kluba radeći s kratkim filmovima. Na Akademiji smo gledali dugometražne filmove, ali oni zahtijevaju više vremena za analizu dok je kod kratkih filmova moguće napraviti program u trajanju od sat i pol. Tu se nalazi i sam začetak "Anatomije filma". Građani Osijeka i okolice reagirali su vrlo dobro, a u jednom je trenutku dolazilo i po dvadesetak ljudi, no i dalje je lijep odaziv - govori Šoban.
Formalna analiza uključuje proučavanje radnje, likova, strukture filma i filmskih elemenata. Raspravlja se o uvodu, kako je redatelj postavio vizualnu sliku filma, što ona prenosi i što govori, zatim o zapletu i raspletu, sve do samoga kraja, gdje postoji zaključna scena.
- Film se kroz analizu ključnih elemenata stavlja u širi kontekst. Je li film dobar ili loš određuje sinergija forme i sadržaja, koji se moraju dopunjavati i biti u dobrom omjeru kako bi uspješno komunicirali s gledateljima. Svi se ti elementi mogu analizirati i valorizirati kroz redateljske postupke, kadriranje, kompoziciju te odabir perspektive. To je presudan element za razvoj vlastitog autorskog jezika. Kao i u svakom poslu, primjerice u obradi drva, prvo promatramo što je napravljeno, zatim kako je napravljeno, a tek onda počinjemo sami raditi. Tako je i ovdje. Neki polaznici su se kasnije uključili i u filmske radionice što se nadam da ih je program potaknuo da realiziraju vlastite filmove - ističe Šoban.
Novi ciklus "Anatomije filma" fokusiran je na glazbu te zvuk općenito, upravo jer ona čini ključan element za oblikovanje atmosfere i emotivnog stanja, objašnjava redatelj.
- Glazba može emotivno obojiti scenu, učiniti je tužnom, veselom ili napetom i može nas uvesti u unutarnji svijet lika. Svi uvijek govore "slika, slika, slika", ali zapravo je zvuk jednako važan. U ovom smo ciklusu obradili animirani film inspiriran glazbenom kompozicijom Sergeja Prokofjeva, a koji ju je osmislio kao glazbenu bajku u kojoj svaki instrument uprizoruje drugog lika, a poslije je animatorica Suzie Templeton prema njoj napravila jedan od impresivnijih animiranih filmova u lutka film tehnici - kaže Šoban.
Uz učenje o raznim filmskim rodovima polaznici ujedno imaju priliku saznati sve praktične savjete o režiranju iz prve ruke. Kao autor kratkometražnih igranih filmova poput "Otac" (2018) i "Nije odgoj" (2017) te kratkih eksperimentalnih filmova "Kraj" (2015) i "Najmanji" (2013), Šoban se koristi različitim tehnikama i filmskim pristupima, pa čak i u nadolazećem filmu.
Teorija i praksa
- Svaki filmski rod zahtijeva svoja pravila, svoj kod i zakonitosti koje se do određene mjere trebaju poštovati. Međutim, u eksperimentalnom filmu ta se pravila mogu zaobilaziti. On se ponekad oslanja na dokumentarni, igrani ili animirani film, ali pritom dovodi određene postupke u pitanje. Na taj način istražujemo. Ponekad je eksperiment uspio, ponekad nije. Često sam govorio da je stvaranje filma radost stvaranja, ali isto tako ponekad može biti i vrlo teško. Film koji sada završavam radim već deset godina, od kojih je pet godina bilo samo snimanje. Eksperimentalni film jednako je teško napraviti kao igrani ili dokumentarni jer za svaki je potrebno izdvojiti puno vremena, pripremu i uključiti mogućnost pogreške. Kada analiziram filmove, promatram ih kroz njihovu raznolikost. S jedne strane to mene osobno inspirira, a s druge strane pokušavam odabirom filmova iznenaditi i sebe i gledatelje, zato bih preporučio svima koji su zainteresirani da dođu i da dopuste da ih film iznenadi - naglašava.
Kino Klub pravo je osvježenje na osječkoj sceni koja se ipak kroz godine gradi kao filmsko središte zahvaljujući Filmskoj rundi i brojnim entuzijastima.
- Osijek doista ima velikog potencijala za film. Filmska runda djeluje gotovo deset godina, provodi radionice i stvara bazu znanja i interesa. Kino Klub Osijek je, na neki način, nastavak nadogradnja te baze. Ne počinjemo od nule, nego nadograđujemo nešto što već postoji, pokušavamo to učiniti čvršćim i vidljivim. U Zagrebu je, primjerice, Kino Klub Zagreb prethodio osnivanju studija filmske režije na Akademiji. To nije nužno izravno uzročno-posljedična veza, ali činjenica je da je postojao prije, da su ljudi onamo dolazili, učili o filmu i da su mnogi profesori na Akademiji prvo prošli kroz Kinoklub Zagreb, a tek potom došli na Akademiju. Možda se slična priča jednog dana dogodi i ovdje - zaključuje Šoban.
