Osim zbog korijena peršin uzgajamo i zbog aromatičnog lišća. Uzgoj je vrlo sličan uzgoju mrkve. Nakon sjetve i pojave nekoliko listića peršin se prorjeđuje na razmak od 3 do 5 centimetara. Može se uzgajati i sjetvom omaške u neki sunčani dio vrta, čak i u posudu.

Tada ga čak nije potrebno ni prorjeđivati. Za kontinuiranu berbu dovoljno ga je sijati nekoliko puta godišnje, tijekom proljeća i ljeta. Peršin posijan u ljeto može i prezimiti jer je otporan na hladnoću.

Poput ostalog korjenastog povrća i celeru će najbolje odgovarati propusno tlo bogato organskim tvarima. Razlog nisu samo hranjiva nego i sposobnost zadržavanja vode, jer celer voli vlažno tlo. U čuvanju vlage pomoći će malčiranje, no svakako ne zaboravite na zalijevanje. Celer se uzgaja zbog korijena, lišća i lisnih peteljki, pa o tome ovisi i izbor sorte. Kod korjenastih sorti razvija se okrugao krupan korijen, koji uz to ima i kvalitetno lišće.

Rotkvica je jednostavna biljka, a njezina je prednost što raste brzo i nije zahtjevna. Uspijeva i u manje plodnom tlu. Ipak, kao i sve korjenasto povrće, više voli propusno, lakše tlo. Bez obzira na to sije li se u redove ili omaške, jako je važno da se biljčice na vrijeme prorijede. Čim se listovi počnu dodirivati, prorijedite ih na 5 do 6 centimetara. Ako ih ostavite predugo zbijene, njihov se korijen neće pravilno zaobliti.

Cikla ima vrlo slične potrebe kao mrkva, peršin ili celer. Voli lagana i rastresita tla, jer u njima razvija pravilan korijen. U proljeće i ljeto sije se na gredicu, u redove razmaknute 25 - 30 centimetara. Iz svake sjemenke razvije se nekoliko biljčica, pa je potrebno prorjeđivanje. Cikli je potrebno redovito plijevljenje i dosta kalija, pa u vrtnu zemlju dodajemo kameno brašno. Za uspješan uzgoj cikle njezini su dobri susjedi: grah, celer, kupus, krastavci, zelena salata.

Prorjeđivanje



Loši susjedi cikle su: šparoga, rajčica, blitva i špinat. Berba cikle je osjetljiva, jer ako se korijen ošteti, brzo će istrunuti. Listovi cikle također su jestivi i jedu se poput špinata.

Povrtlari razlikuju rane, srednje rane i kasne sorte, no ta se podjela ne odnosi na vrijeme sadnje, nego na broj potrebnih dana da dozore. Poput rotkvice, i rotkva se uzgaja zbog zadebljanog korijena.

Nije zahtjevna i odgovara joj svako tlo. Uzgaja se sjetvom na gredice tijekom proljeća i ljeta u redove razmaka 20 - 25 centimetara. Nakon nicanja biljke se prorjeđuju na razmak od 10 do 15 centimetara. Voli obilnije zalijevanje. Ljetne se sorte beru potkraj ljeta, a zimske u studenome i prosincu. Korjenasto i gomoljasto povrće uzgaja se zbog zadebljalog korijena odnosno gomolja, kao kod krumpira. Većina korjenastih vrsta povrća dvogodišnje su biljke, što znači da u prvoj godini stvaraju korijen, a u drugoj cvjetaju. Vrlo su otporne na niske temperature, pa mogu zadržati svježinu, čak i zimi. Sve vole laganija, propusna tla, jer se tada korijen lakše i pravilnije razvija. {embed_infobox_gray}257426{/embed_infobox_gray}{embed_infobox_gray}257427{/embed_infobox_gray}{embed_infobox_gray}257428{/embed_infobox_gray}